AFERA Hotmail, odnosno serijal koji je u svibnju ove godine objavio portal Index.hr, dokazao je kako je u Hrvatskoj i dalje dominantan tzv. ortački tip kapitalizma, u kojem je razmjer poslovnog uspjeha u ovisnosti s ortačkim odnosima predstavnika privatnih tvrtki i političara na vlasti. Afera Hotmail dokazala je i da Hrvatska nije "normalna država" jer bi u svakoj uređenijoj zemlji vlada pala, dok bi premijer i ministri odgovarali za godinu dana laži oko "spašavanja" Agrokora. Isto tako, malo toga se promijenilo u državnoj politici i u HDZ-u nakon što je Ivo Sanader 2009. godine rekao: Doviđenja i hvala na suradnji. No, krenimo redom.
Agrokor je oduvijek bio državni projekt
Agrokor je od početka svog djelovanja, odnosno od trenutka kada je Ivica Todorić napustio skromnu cvjećarnicu, imao naklonost države. Prvo Franje Tuđmana pa kasnije i vlada na čelu s HDZ-om i SDP-om. Agrokor se širio dok je u isto vrijeme država zataškavala Todorićeve afere. Opraštali su se milijunski dugovi kako bi Todorić uspješno i povoljno privatizirao tvrtke koje su bile u problemima, a Todorić ih je kupovao za jednu kunu.
Oduvijek su se i pisali posebni zakoni samo za potrebe Todorića, zaustavljale su se istrage policije i DORH-a te se opstruirao rad parlamentarnih povjerenstava. Todorić nije imao isti status kao obični građani Hrvatske ni kada je riječ o poreznom nadzoru, a Agrokor nije nadgledala ni porezna uprava. Inspekcije rada zaobilazile su Agrokor. Mijenjali su se i posebni zakoni kako bi obitelj Todorić došla do Kulmerovih dvora, gdje danas stanuju. Dvorac je tako preuredio i nadogradio u zaštićenom dijelu Zagreba i to s dozvolom za hotel.
Smjenjivani su čelni ljudi državnih institucija i mijenjani su zakon. Najbolji primjer je slučaj s Agencijom za nadzor financijskih usluga (HANFA) koja je Todoriću odrezala kaznu od 800 milijuna kuna zbog privatizacije tvrtke Belje. Čelni čovjek je smijenjen, a promijenjen je i zakon pa HANFA više nije neovisno tijelo. Država nije reagirala ni kada je bilo jasno da je upravo Agrokor krivac za nelikvidnost u vrijeme Ive Sanadera, a jedno vrijeme Konzumov bon bilo je sredstvo plaćanja u jednakom rangu kao i službena hrvatska valuta - kuna. Bon se dijelio po sveučilištima, a i u nekim državnim i lokalnim tvrtkama.
Todorićev pad nije označio uzlet transparentnog poslovanja i politike
Agrokor je bio i glavni oglašivač u hrvatskim medijima pa se glavne afere bile ili prešućivane ili minorizirane. O koliko moći se radi najbolje dokazuje Todorićeva izjava za medije kako se "stalno nešto događa, no mene nema ni u jednoj aferi". Običnim građanima bilo je jasno tko je Todorić i doživljavali su njegovu obitelj kao plemstvo koje uživa posebne beneficije i kojima "nitko ne može ništa", a Agrokor kao privatnu tvrtku koja je primarni državni interes. Index je bio na suprotnoj strani i o Todoriću je od početka, nekada i jedini, pisao kritički.
Portal Index godinama je najčitaniji hrvatskih news portal, no članice Agrokora nikada se nisu reklamirale na našim stranicama. Štoviše, postojao je i neslužbeni naputak da se tvrtke koje rade s njima ne reklamiraju na Indexu.
Razmjere sprege politike i poduzetničke korupcije, odnosno naklonosti državnih institucija najbolje dokazuje slučaj kada je policija otkrila da se u Konzumovim trgovinama nalazi ukradeno žito iz državnih rezervi, što je objavljeno na Indexu. Todorića se nije kazneno procesuiralo niti mu je oduzeto ukradeno žito jer kako su tada objasnili iz policije, "u Agrokoru nisu znali da kupuju ukradeno".
I tada, u vrijeme najveće Todorićeve moći, dogodio se pad. Nakon što je preuzeo slovenski Mercator, odnosno kada nije mogao financijski progutati taj zalogaj, Agrokor se počeo urušavati. Todorić je suočen s optužbama za falsificiranje financijske dokumentacije i bilo je jasno da ne može više ostati. S druge strane je bilo jasno da je Agrokor uvijek bio državni projekt, a ako nekome možda to i nije bilo jasno, postalo je kristalno jasno u potezima Plenkovićeve vlade i preuzimanju te tvrtke u ime države. U javnosti, na početku afere u veljači 2017. godine, pad kuće Todorić i Agrokora građani Hrvatske dočekali su s nadom. Agrokor je ionako bio državni, iako je nominalno bio u privatnim rukama, a Todorić bi napokon mogao odgovarati.
Prioriteti su bili osobne koristi
Naglašavala se tada povijesna šansa za "clean startom" najveće i najbitnije hrvatske tvrtke. No slučaj Agrokor pokazao je kako smo umjesto Todorića dočekali novog Todorića, a Agrokor je nastavio poslovanje po starom, odnosno koruptivnim radnjama uz odobravanje državnih institucija. S jednim izuzetkom.
Nosioci koruptivnih radnji nije bila obitelj Todorić, već članovi vlade na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem.
Naime, u veljači prošle godine postalo je jasno da Agrokoru nema spasa, kao i da je riječ o prevelikoj tvrtki za Hrvatsku da bi tek tako propala. Tada je prvi put najavljeno kako će vlada napisati novi zakon koji će se primijeniti samo na Agrokor, kako bi spasila tu tvrtku. Tada su nam govorili da spašavanjem Agrokora spašavaju Hrvatsku, no primjerice to ne vrijedi za brodogradilišta, o čijem opstanku odnosno poslovima ovisi veliki broj zanimanja i struke.
Jasno je i zašto samo Agrokor. Prioritet je ipak bio izvlačenje osobne financijske koristi. Već tada, u ožujku prošle godine, počeli smo postavljati pitanja koja smo ponavljali sljedećih godinu dana. Ta pitanja pokazala su se ključnima u nečemu što će postati poznato kao afera Hotmail, odnosno razotkrivanje skupine Borg. Prvo pitanje bilo je tko je pisao Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Drugo pitanje, a koje je bilo vezano uz prvo, bilo je koliko zarađuju konzultanti odnosno savjetnici u Agrokoru i naplaćuju li oni svoj rad za vladu preko Agrokora.
Do afere Hotmail, Dalić je tvrdila da je sama pisala zakon
U godinu dana, premijer Andrej Plenković i tadašnja potpredsjednica vlade Martina Dalić ne samo da izravno nisu htjeli odgovarati na ta pitanja, tvrdeći kako ne znaju odnosno da službena dokumentacija ne postoji, nego su pred parlamentarnim povjerenstvima i rijetkim javnim istupima na temu Agrokora lagali. Odnosno, davali su javnosti lažne podatke kako bi je obmanuli.
Vlada je bila potpuno netransparentna oko podataka tko je radio na tom zakonu, a Martina Dalić uporno je odbijala ne samo novinarska pitanja na tu temu, nego i pitanja koja su joj postavljala parlamentarna povjerenstava.
Prvo smo u travnju otkrili imena ljudi koji su izrađivali zakon, no ta serija članaka nije naišla na interes javnosti niti je pobudila interes drugih medija. Već tada smo, u serijalu od tri nastavka, prvi put objavili kako su Ante Ramljak, inače budući povjerenik vlade za Agrokor i Tomislav Matić kao predstavnici tada male nepoznate konzultantske tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić kao predstavnici InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Corporate Finance, Odvjetničko društvo Šavorić i partneri te Zoran Besak iz Zadruge za etično financiranje (ZEF) bili članovi neformalne vladine radne skupine za analizu stanja u Agrokoru kao i da je iz te skupine proizašao Lex Agrokor. Odnosno da riječ o piscima Lex Agrokora. Bilo je to u suprotnosti s izjavom Martine Dalić kako je "ona sama pisala zakon".
Skupi vladin PR bio je uvjeren da neće biti interesa za e-mailovima
Nakon objave te serije članaka došli smo i u posjed e-mailova, odnosno detaljne prepiske koji su članovi grupe, nazvane Borg, međusobno razmjenjivali, a koji duboko inkriminiraju premijera Plenkovića, potpredsjednicu vlade i ministra financija. Dali smo vladi puna dva tjedna da se o tome očituje, no nisu htjeli odgovarati na pismene upite. Ignorirali su ih.
Krug ljudi oko premijera Plenkovića i potpredsjednice Dalić nadao se kako ni objava e-mailova neće pobuditi interes javnosti ni mainstream medija koje su kontrolirali. Uostalom, o kojoj se kontroli novinara radilo priznala je nekoliko mjeseci kasnije potpredsjednica Dalić priznavši kako je zaustavljala pojedine negativne članke o Agrokoru. Neposredno prije objave pravih pisaca Lex Agrokora dio mainstream medija pisao je kako potpredsjednica Dalić treba dobiti medalju i zahvalnost naroda za ono što je radila za Agrokor.
Službene upite o sadržaju e-mailova uputili smo na vladu i Ministarstvo gospodarstva 27. travnja, a do objave prvog članka o sadržaju e-mailova još tri požurnice. Nismo dobili do danas nikakav odgovor. I tako, 9. svibnja 2018. godine objavljujemo prvi članak "OBJAVLJUJEMO MAILOVE MARTINE DALIĆ Ovo je dokaz da je Plenković znao baš sve o Agrokoru". Televizija N1 prva prenosi članak Indexa, a tada kreću i prve reakcije iz parlamenta. Priča se zakotrljala i više je nije bilo moguće zaustaviti.
Iz dokumentacije i e-mailova proizlazi kako su Andrej Plenković i Martina Dalić ne samo namjerno obmanjivali hrvatsku javnost govoreći neistine o stanju u Agrokoru, nego su i kao premijer i potpredsjednica vlade iskoristili svoje položaje kako bi posebna skupina, koju je birala Martina Dalić, mogla zaraditi na poslovima u Agrokoru nakon 10. travnja. Skupina ljudi iz brokerskih kuća, konzultantskih tvrtki i odvjetničkih ureda tajno su radili za vladu na pripremi zakona te izvukli osobnu korist s obzirom na to da je na kraju, na ime savjetničkih usluga, iz Todorićeve bivše tvrtke u posljednjih godinu dana izvučeno više od pola milijarde kuna.
Vlada je nastavila lagati
Iz dokumentacije je isto tako jasno kako su Plenković i Dalić, ne vodeći računa o javnom interesu i transparentnom vođenju procesa sanacije Agrokora, privatnim osobama, koje nisu bile vezane ni za jednu javnu funkciju, odavali ne samo povjerljive pravne i financijske podatke, nego i sadržaje povjerljivih razgovora članova vlade s investitorima, bankarima i diplomatima iz Rusije te ostale pravne i financijske podatke koji nisu bili poznati javnosti.
Primjerice, odvjetnik Šavorić u jednom će trenutku priznati sudionicima prepiske, među kojima su vladini ljudi, da je u sukobu interesa jer zastupa i rusku banku koja je bila jedan od većih vjerovnika posrnulog Agrokora.
Nismo odmah pustili sve e-mailove iz jednog razloga. Željeli smo podatke novinarski odraditi i prije svake iduće objave željeli smo vladi ostaviti dovoljno prostora da reagira, da minimizira štetu i napravi ono što od nje glasači i javnost žele. Uostalom, afera Hotmail nije bila Wikileaks, već uporan i iscrpan novinarski rad.
Izostanak prave reakcije vlade i laži koje su se nastavile i nakon e-mailova pokazali su nam je tada nekoliko stvari. Vlada se našla u do tada neviđenom kaosu, a sređivanju stanja nisu pomogli ni skupo plaćeni PR-ovci.
I dokazali smo puno bitnije. Vlada je nastavila lagati. E-mailovi koje smo objavili otkrili su princip po kojem su ključne stvari oko Agrokora bile dogovarane između tzv. Borg skupine, a što je bilo u suprotnosti s onim što su govorili Plenković, njegovi ministri i ključni ljudi Agrokora.
"Zašto su baš e-mailovi izašli na dan kada ja dajem veliki intervju i kad primam europsku nagradu", govorio je Plenković o aferi Hotmail, pokušavajući umanjiti značaj afere koja je tada tresla njegovu vladu. Plenković je cijelo vrijeme naglašavao kako je cijela priča zapravo "orkestar", kao i da je sve vezano za tajming.
"Što sam bio rekao? Hibridno djelovanje prije pola godine? Ovo sad je hibridno fabriciranje, ovo je sad više za šalu i zabavu", govorio je Plenković 11. svibnja ove godine. U isto vrijeme potpredsjednica Dalić naglašavala je kako neće dati ostavku jer za to nema razloga.
Sa svakim novim e-mailom mijenjali su izjave
"Meni bi bilo zanimljivo vidjeti sadržaj vaših e-mailova. Sigurno bi tu bilo jako zanimljivih stvari kojima biste mogli hraniti te najniže strasti", govorila je Dalić naglašavajući da su e-mailovi dio privatne prepiske, a ne da se putem tih e-mailova u kojem su sudjelovali prvi ljudi vlade, rješavao jedan od najbitnijih zakona.
Plenković je tada tvrdio da nije znao za tajnu skupinu koja je radila za vladu, a naplaćivala se iz Agrokora, da bi otkrili da ih je on pozivao i s njima održavao sastanke u vladi.
Plenković je tako braneći vlastitu poziciju rekao ""Ni jedan e-mail nije poslan meni. Ne osjećam se odgovornim".
No 14. svibnja objavili smo službeni e-mail upućen Plenkovićevoj savjetnici u vladi Dubravki Vlašić Pleše. Stigao je svega nekoliko sati prije usvajanja Lexa Agrokora u vladi. Bio je to nacrt Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno Lex Agrokora, a stigao je iz jedne privatne tvrtke.
"Ne sviđa mi se što sam pročitao u e-mailovima", rekao je tog dana šef sabora Gordan Jandroković, poznat po prepoznavaju političke situacije. Nakon te izjave bilo je jasno kako je Dalić bivša.
"Osobno nisam učinila ništa kriminalno, nemoralno ili Bože sačuvaj nezakonito, no percepcija, a u politici je navodno važna percepcija, je takva kakva je", objašnjavala je Dalić pred novinarima objasnivši da je podnijela ostavku. Plenković je govorio kako mu je osobno žao zbog toga.
Kad institucije "rade"
Na toj konferenciji za novinare na kojoj je Dalić objavila da odlazi iz vlade, a na kojoj je bio nazočan i premijer Plenković, naglašavalo se kako u procesu donošenja zakona i "spašavanja" Agrokora nije bilo ništa sporno, no tada ni poslije nisu objasnili zašto je onda potpredsjednica podnijela ostavku.
Vlada se nakon ostavke Dalić nastavila neuvjerljivo braniti, a Index je samo u svibnju objavio osam članaka na temelju e-mailova, od kojih je svaki od njih dodatno teretio vladu. Plenković je, primjerice, tjedan dana nakon odlaska Dalić javno pozivao savjetnike da vrate novac u Agrokor. Savjetnici, naravno, to nisu učinili, niti je Plenković inzistirao u svojoj nakani.
No tada su se umiješale institucije. USKOK i DORH u samo 20 dana, u traljavoj i nedosljednoj istrazi, odbacit će kaznenu prijavu protiv članova vlade. Mjesecima kasnije bit će objavljeni iskazi te istrage pa smo ponovno bili svjedoci novog vala laži i obmana vlade. Prije svega premijera Plenkovića.
Rehabilitacija
No na jesen već je krenuo plan rehabilitacije Dalić. Javna televizija i u vremenima najveće krize ove vlade, u svibnju ove godine, djelovala je kao PR agencija vladajućih. Jutarnji list objavio je knjigu Martine Dalić uz pljesak vodećih gospodarstvenika, ali i članova vlade. Nikome više nije bilo ni čudo da je Večernji list nagodbu Agrokora proglasio najboljim gospodarskim događajem godine.
Vladu nije zaustavila činjenica ni kada je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučilo kako su aktualni ministar financija Zdravko Marić i bivša potpredsjednica vlade Martina Dalić "povrijedili načelo obnašanja javne dužnosti u slučaju Agrokor". Narodski rečeno, Povjerenstvo je utvrdilo da su članovi vlade lagali javnosti kada su donosili jedan od najvažnijih zakona u modernoj Hrvatskoj.
Plenković je u kratkoj izjavi rekao kako on misli da to nije sukob interesa, a nakon njega šefica Povjerenstva izjavila je kako očekuje da će uskoro biti smijenjeni.
I to je današnja Hrvatska.
>> OBJAVLJUJEMO NOVE MAILOVE Hoće li Plenković i nakon ovog tvrditi da nije ništa znao?
>> OBJAVLJUJEMO MAILOVE MARTINE DALIĆ Ovo je dokaz da je Plenković znao baš sve o Agrokoru
>> OBJAVLJUJEMO NOVE MAILOVE Dalićka laže da nema nikakve veze sa Šavorićem
>> OBJAVLJUJEMO NOVE MAILOVE Plenkovićev ured ih dobio na dan kad je vlada hitno izglasala Lex Agrokor
>> OBJAVLJUJEMO NOVE MAILOVE Broker iz Lexa Martini Dalić: "To moramo bolje osvijestiti kod Andreja"
>> OBJAVLJUJEMO NOVE MAILOVE Ono što Plenković zove sjajnim poslom bilo je pogodovanje povlaštenima