Vlasnik parcele u uvali Vela Čavojnica na otoku Visu, na kojoj je postavljena ograda opasana žicom pod električnim naponom, jest Jan Emiel Constant Fabre, belgijski državljanin s prijavljenom adresom u Antwerpenu, pokazuju podaci iz katastra.
Osim što krši zakon o pomorskom dobru, ograda koja je postavljena širi se i na susjedno zemljište koje nije u vlasništvu Fabrea. On je inače vizualni umjetnik, kazališni redatelj i pisac, poznat po umjetničkim instalacijama i skulpturama.
Kontroverzni umjetnik poznat po provokativnim predstavama, optužen za zlostavljanja
Fabre, poznat po radikalnom pristupu kazalištu i vizualnim umjetnostima, u svojim je radovima redovito koristio ekstremne motive i materijale poput ljudske krvi ili milijuna krila buba kornjaša.
Njegove višesatne kazališne predstave i performansi u kojima su izvođači goli, izloženi iznimnom fizičkom naporu i eksperimentima, često su dovodili do oštrih reakcija javnosti. Jedan od najpoznatijih skandala u njegovoj umjetničkoj karijeri dogodio se 2012. godine, kada je tijekom snimanja performansa u Antwerpenu izazvao revolt javnosti jer su u sklopu projekta žive mačke bacane u zrak preko stepenica.
Uz umjetničke provokacije, njegovu su karijeru obilježili i teški sudski postupci povezani sa zlostavljanjem suradnika. Val optužbi započeo je 2018. godine kada je 20 bivših članova njegove kazališne skupine Troubleyn u otvorenom pismu razotkrilo višegodišnje sustavno psihičko i seksualno uznemiravanje. Optužili su ga za ponižavanje, uskrate uloga u zamjenu za seksualne usluge te prisiljavanje na snimanje eksplicitnih fotografija pod krinkom umjetničke slobode.
Slučaj je dobio pravni epilog u travnju 2022. godine, kada je Kazneni sud u Antwerpenu osudio Fabrea na 18 mjeseci uvjetne zatvorske kazne. Proglašen je krivim za nasilje, psihičko zlostavljanje i seksualno uznemiravanje pet plesačica te za fizički napad na još jednu članicu ansambla. Uz uvjetnu kaznu, izrečena mu je i privremena zabrana obnašanja javnih i građanskih dužnosti.
Ograda pod naponom ide do mora. Grad Vis: Nismo znali za to
Ograda u Veloj Čavojnici onemogućuje pristup uvali i proteže se do samog mora, a na istoj je lokaciji izgrađen i betonski mol, koji se nalazi uz obalu.
Za Index su iz Grada Visa potvrdili kako dosad nisu imali saznanja o tom slučaju te da su od jutra zatrpani velikim brojem poziva i prijavama građana, nakon objave vijesti. Priopćili su kako je komunalni redar izašao na teren.
"Ostali smo neugodno iznenađeni. U samoj vali s desne strane se nalazi kuća i razumijem da čovjek želi privatnost, ali smije li lokalni šerif provoditi svoju volju i je li to po zakonu? Doslovno je cijelu uvalu stavio pod napon? Čak smo htjeli niže otići, ali ograda pod naponom seže do mora. Moram priznati da smo se nelagodno osjećali i pitali se tko je ovaj hrvatski biser prodao nekome za nešto novaca i dao mu da radi što želi", poručila je ogorčena čitateljica koja se htjela okupati u uvali.
Komunalni redar: Slučaj ćemo prijaviti policiji
Morski.hr je razgovarao s komunalnim redarom Grada Visa Androm Brajčićem, koji kaže da do sada nije imao pritužbi. Za problem nije ni čuo dok ga nisu obavijestili i dodao je da se u svom dugom stažu nikada nije susreo s nečim takvim.
"Poznajem taj teren još od djetinjstva, pristup mu je iznimno težak, vjerojatno jedino brodom. Znam da je ta zemlja pripadala staroj viškoj obitelji, no prodana je i ne znam odakle dolazi novi vlasnik, ali s Visa nije. Što se mula tiče, on je bio tamo i prije 50 godina, ali treba provjeriti je li došlo do širenja. Slučaj električnog napona u ogradi prijavit ću policiji", kazao je Brajčić.
Zakon o pomorskom dobru jasno zabranjuje ograđivanje i svako drugo ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra i ulaza na plaže, osim slučajeva gdje su dogovoreni ugovori o koncesijama, ali samo do njihova isteka.
Također, prema zakonu, pomorski pojas obuhvaća dio kopna koji je po svojoj naravi namijenjen javnoj upotrebi, a mora biti najmanje šest metara udaljen od obale. Čak i ako privatna parcela seže do samog mora u zemljišnim knjigama, zakonski pojas pomorskog dobra ostaje javni prostor. Nitko ne smije graditi ograde, zidove ili postavljati prepreke koje onemogućuju slobodan prolaz građana.