BOSNA i Hercegovina mogla bi se suočiti s krizom bez presedana nakon izbora zakazanih za 7. listopada ukoliko se hitno ne nađe rješenje za provedbu izbornih rezultata, upozorila je u petak predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) Irena Hadžiabdić.
Hadžiabdić je kazala kako je problem nastao presudom Ustavnog suda BiH iz 2016. godine kojom su proglašene neustavnim odredbe izbornog zakona o načinu biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, puno veći nego što se to nekima čini, pa bi se bosanskohercegovačka država, poznata po krizama koje se učestalo ponavljaju, ovoga puta mogla suočiti s izazovom čije su posljedice nesagledive.
"Problem bi mogao eskalirati kada potvrdimo rezultate izravnih izbora i počne konstituiranje tijela vlasti početkom studenoga. Vjerujem da ćemo do tada imati neko rješenje, moguće i privremenog karaktera, ali ako ga ne bude, mislim da će se BiH naći u krizi kakvu nikad prije nije imala", kazala je Hadžiabdić u intervjuu koji je objavio banjolučki list "Glas Srpske".
Ona je zapravo podsjetila kako u postojećim okolnostima nije moguće uspostaviti zakonodavnu i izvršnu vlast u Federaciji BiH, a time i na državnoj razini, jer nema pravila po kojemu bi se biralo zastupnike u entitetski Dom naroda iz kojega se opet biraju hrvatski i bošnjački zastupnici u Dom naroda parlamenta BiH. Bez Doma naroda u Federaciji BiH, u koji se zastupnici biraju neizravno iz reda onih kojih su izravnim glasanjem birani u skupštine deset županija, nije moguća uspostava izvršne vlasti u tom entitetu, a bez državnog Doma naroda, ne mogu se donositi zakoni.
Ključne političke stranke u Federaciji BiH mjesecima su bezuspješno pregovarale o tome kako riješiti taj problem, a pet političkih stranaka koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo, u lipnju je predložilo zakon o izbornim jedinicama kojim su pokušale regulirati to pitanje. Njihov prijedlog zapravo se svodi na očuvanje pravila koje je Ustavni sud stavio izvan snage, a nudi model po kojemu bi se zastupnici svakog kluba konstitutivnih naroda birali iz svake županije.
Za HDZ BiH taj je model neprihvatljiv jer je protivan pravorijeku Ustavnog suda. Ta stranka i njeni koalicijski partneri smatraju da bi se zastupnici iz reda sva tri konstitutivna naroda trebali birati iz onih županija u kojima je jedan narod u apsolutnoj ili relativnoj većini.
Prijedlog pet stranaka usvojio je Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH, no on je naišao na zapreke u Domu naroda, gdje je usvajanje blokirano zahvaljujući činjenici da je zajedno s HDZ-ovom predsjedateljicom Lidijom Bradarom i srpski dopredsjedatelj Drago Puzigaća iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika tražio da se o tom zakonu glasa po posebnom postupku predviđenom u slučaju pozivanja na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa. Klub Srba nakon toga zatražio je Puzigaćinu smjenu, no taj je zahtjev, služeći se istim mehanizmom na sjednici održanoj u četvrtak, blokirala Bradara.
Predsjednik Kluba hrvatskih zastupnika u Domu naroda Tomislav Martinović u petak je ocijenio kako je ovime definitivno stavljena točka na pokušaj pet stranaka da ishode usvajanje spornog zakona. "Nakon sjednice (Doma naroda) realno je kazati da nema nikakve izgledne šanse da se ostvari naum političkih bošnjačkih stranaka oko usvajanja neustavnog zakona o izbornim jedinicama", kazao je Martinović medijima u Mostaru.