KRAJIŠNIKA, čije se haško suđenje nalazi u završnoj fazi, Plavšić je opisala kao jednu od ključnih figura u vlastima bosanskih Srba tijekom rata u BiH 1992-95., najuže povezanog sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem te u mnogočemu utjecajnijeg od političkog čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića.

Svjedočila je kako su Krajišnik i Karadžić unaprijed odlučivali o zemljovidima i drugim ključnim pitanjima, u dogovoru s Miloševićem, a bez konzultiranja Skupštine RS ili Predsjedništva RS, čija je ona bila članica.

"Krajišnik i Karadžić su se s Miloševićem konzultirali o mapama na mirovnim pregovorima" a i često su odlazili kod njega u Beograd, kazala je Plavšić, ustvrdivši kako je ona osobno "otvoreno bila protiv Miloševićeve politike".

Plavšić je kazala kako je Krajišnik bio "sveprisutan i vrlo moćan čovjek, zahvaljujući svojoj praktičnosti i realnosti" a često i "dominantan nad Karadžićem".

Optuženi je, po njezinim riječima, u strukturi ratnih vlasti RS bio nužan kako u pregovorima s međunarodnim posrednicima, tako i na unutarnjem planu, zahvaljujući stalnom kontaktu s predsjednicima općina i zastupnicima Skupštine, kojom je predsjedao.

"Insidersko" svjedočenje Plavšić donijet će znatne teškoće Krajišnikovoj obrani, koja se oslanjala na tvrdnje o njegovoj perifernoj ulozi i neznatnom utjecaju u vlastima bosanskih Srba.

Plavšić u petak nastavlja iskaz. Njezino svjedočenje, prvotno predviđeno za srijedu odgađano je u dva navrata zbog njezinog lošeg zdravstvenog stanja i teškoća s visokim tlakom.

Godine 2003. osuđena je na 11 godina zatvora na temelju nagodbe s Tužiteljstvom, po kojoj je priznala krivnju za progon nesrpskih civila u BiH a optužbe za genocid i druge zločine su povučene.