Odgovarajući u Saboru na oporbene kritike na Zakon o regionalnom razvoju, ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman rekla je danas da je dosadašnja primjena regionalne politike polučila rezultate i da su se razvojne razlike među jedinicama već smanjile.
"Dosadašnji podaci pokazuju da su se razvojne razlike između najrazvijenijih i najnerazvijenijih jedinica lokalne uprave smanjile s 80 indeksnih bodova 2018. na 52 indeksna boda u 2024. godini. Možemo reći da je primjena regionalne politike polučila rezultate, a ovim zakonom to planiramo nastaviti", kazala je Mikuš Žigman.
Na taj je način odgovorila na replike oporbenih zastupnika iz redova SDP-a i Mosta koji su stava da dosadašnje vladine politike ni 25 milijardi eura koje je Hrvatska imala na raspolaganju "nisu iskorištene za smanjivanje regionalnih razlika i stope siromaštva".
Predstavljajući konačni prijedlog Zakona o regionalnom razvoju, Mikuš Žigman naglasila je da je ravnomjeran razvoj među ključnim prioritetima Vlade. Jedan od ciljeva ovog prijedloga je dodatno osnaživanje višerazinskog dijaloga i partnerstva s općinama, gradovima i županijama. Predviđa se osnivanje tri nova vijeća: za regionalni razvoj, lokalni i za urbani razvoj.
U odnosu na prvo čitanje, uvažene su primjedbe kojima se sastav Vijeća za lokalni razvoj proširuje i na predstavnike Udruge gradova i Hrvatske zajednice županija, a predviđeno je i osnivanje Savjeta za središnju i jadransku Hrvatsku.
SDP-ova Sanja Radolović ocijenila je da se primjenom indeksa razvijenosti i dalje zakidaju pojedine lokalne jedinice te da se izračuni o indeksu razvijenosti temelje na posljednjim službenim podacima iz 2022. Ministrica je najavila da indeks razvijenosti prilikom planiranja mjera i projekata više neće biti eliminacijski već bodovni kriterij.
"Kroz ujednačavanje metodologije u razvojnom planiranju ojačat će se sustav strateškog planiranja i osigurati bolje usmjeravanje javnih resursa na ciljane rezultate i provedbu javnih politika. Pripremljeni regionalni i lokalni strateški dokumenti bit će dobra podloga za planiranje budućih reformi i investicija", ustvrdila je.
Dodala je i da se definiraju ciljevi urbanog razvoja, a novost je da će se gradovi i općine koji ulaze u sastav urbane aglomeracije i urbanog područja utvrditi odlukom Vlade. Na pitanje HDZ-ove Danice Baričević što ovaj zakon znači za građane, Mikuš Žigman je odgovorila da najbolji učinak građani mogu osjetiti na projektima koji se provode u njihovim sredinama.
"Ne postoji ni jedan kutak Hrvatske u kojem se ne provodi neki od projekata financiranih ili EU sredstvima ili iz državnog proračuna, a zakon je podloga na temelju koje usmjeravamo ta sredstva", kazala je.
Otklonila je teze o "presušivanju" EU fondova od 2028. godine. "Prijedlog Europske komisije za Hrvatsku "težak" je 16,8 milijardi eura, što je gotovo dvije milijarde više nego u prošloj financijskoj omotnici, a imat ćemo na raspolaganju i druga sredstva, poput modernizacijskog fonda. Tako da je teza da fondova nakon 2028. neće biti za Hrvatsku potpuno deplasirana", ocijenila je.
Navela je da se za specifična područja, poput brdsko-planinskih, ruralnih, otočnih i potpomognutih, provode i posebni programi potpore. Dodala je i da će 10 lokalnih jedinica koje se nalaze na području dva nacionalna parka (Plitvička jezera i Krka) ostvarivati i dio prihoda javnih ustanova s prihodima više od pet milijuna eura.
Mikuš Žigman je istaknula da ovaj zakon nije propis kojim se uređuje ustrojstvo na regionalnoj i lokalnoj razini, nakon što su se Miro Bulj (Most) i Marijana Puljak (Centar) založili za smanjivanje teritorijalnog ustroja ukidanjem županija.
"Županije su kočnica razvoja RH, one su "protočni bojler pun kamenca", ustvrdio je Bulj, a Puljak predložila transformaciju 21 županije "na pet do sedam efektivnih regija". "Raspravljamo o Zakonu o regionalnom razvoju, a nemamo regije.
Županija je previše da bi bile efikasne i učinkovite. Zakon ne dira temelj problema, a to je centralizirana država, bez toga regionalni razvoj ostaje samo naslov ovog zakona", rekla je Puljak. Regionalni razvoj ne znači nužno da se jedinice moraju nazivati regijama, odgovorila im je ministrica.
IDS-ov Dalibor Paus pozvao je Vladu da pripremi zakonski prijedlog kojim će decentralizirati upravljanje sredstvima, a HDZ-ov Krešimir Ačkar naglasio da se ovim zakonom posebna pozornost daje područjima koja trpe gospodarska zaostajanja i demografski pad.