Potpredsjednik vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković gostovao je u Dnevniku HRT-a. Najavio je novosti koje bi trebale donijeti poboljšanja u cestovnom prometu, ali i obnovu flote nacionalnog zračnog prijevoznika. Što se tiče cestovnog prometa, Butković je rekao da neće biti moguće potpuno izbjeći velike gužve, posebno na vrhuncu turističke sezone, ali, kazao je, razmišlja se o trećem traku autocesta na najopterećenijim dionicama.
Treći trak autoceste na najopterećenijim dionicama
"Pripremamo treću traku prema Karlovcu, odnosno Bosiljevu i treću traku na Zagrebačkoj obilaznici. To su dva projekta u visokoj fazi spremnosti kada govorimo o prometnoj dokumentaciji. Kroz godinu, možda godinu i pol trebali bismo imati spremnu dokumentaciju s građevinskim dozvolama i ići u realizaciju tih projekata, jer pokazalo se da se najveći dio gužvi stvara u dijelu autoceste do Karlovca, odnosno do Bosiljeva, poglavito kada je vrhunac turističke sezone", rekao je Butković.
Pomoći će i novi sustav naplate cestarina, koji, napomenuo je, kasni zbog zastoja tijekom COVID krize i pada prihoda u Hrvatskim autocestama. Kazao je da će 3000 vozila u jednom satu na ulazu ili izlazu s autoceste moći proći, što je po njegovom mišljenju veliki napredak.
Novi sustav naplate cestarina 2026. godine
"Hrvatske autoceste (HAC) osigurale su iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti sredstva u iznosu od 100 milijuna eura. Ovih se dana treba potpisati ugovor za taj projekt i 2026. godine bismo imali novi sustav naplate", najavio je Butković.
Kada je riječ o projektima u cestogradnji, spomenuo je novu cijev tunela Učka.
Druga cijev tunela Učka, autocesta prema Sisku i probijanje tunela Kozjak
"Ove godine ćemo imati otvorenje druge cijevi tunela Učka u rujnu mjesecu, s autocestom prema Sisku koja će isto biti gotova. A kada govorimo o Istarskom ipsilonu, radovi 10 km do Matulja se već su u tijeku, tako da će u cijelosti Istarski ipsilon biti gotov 2026. godine", rekao je.
Dodao je da se kreće s probijanjem tunela Kozjak te da bi upravo to dovelo do smanjenja gužvi oko Splita.
Željeznica je došla na red
Na pitanje o negativnom mišljenju javnosti o stanju željezničkog prometa i kritikama zbog sporosti vlakova, Butković je rekao da se nije moglo u isto vrijeme i graditi i autoceste i željeznicu, ni zračne luke koje su napravljene, ali da je došlo vrijeme i za željeznicu.
"Željeznica je sada došla na red i mi smo sada trenutno na preko milijardu i pol eura ulaganja u željezničku infrastrukturu, što iz europskih fondova, što iz zajma Europske investicijske banke. Mi smo 900 milijuna eura kao država podigli kredit za financiranje i obnovu lokalnih i regionalnih pruga na oko 500 kilometara. Ti radovi se već izvode. Mi imamo neke dionice koje smo završili", rekao je.
"Puno je stvari već obnovljeno"
Spomenuo je pruge Zaprešić - Zabok, Vinkovci - Vukovar, obnovu pruga Savski Marof - Zagreb, pa do Siska.
"Puno stvari je već obnovljeno, ali evo sad ćemo završiti Krapina - Zabok. Pruga Knin - Zadar ide u raspis. Neke su i problematične, poput dionice Dugo Selo - Križevci, ima kašnjenja", kazao je Butković o obnovi pruga.
"Provedba tih velikih projekata nama je jedan od najvećih izazova trećeg mandata vlade. Dugo Selo - Križevci se dugo radi, ali došli smo sada na situaciju da će sljedeće godine, očekujem, i ta dionica i nastavak do mađarske granice u cijelosti sve bude izgrađeno", rekao je. Butković smatra da najavljene uštede u proračunu neće omesti neke od tih projekata.
"Morat ćemo naravno prilagoditi dinamiku realizacije bitnih objekata financijskim mogućnostima. Puno toga se financira iz europskih sredstava. Kad govorimo o brzim cestama, tu ćemo morati koristiti nacionalna sredstva, jer europski fondovi ne žele više financirati brze ceste i ceste. Tu se stvari uglavnom koncentriraju na željeznicu, ali napravili smo dinamiku koja je prihvatljiva i projekcijama proračuna za sljedeće godine, tako da neće doći ni do kakvog zastoja", poručio je.
"Imamo još dosta toga za napraviti"
Iz europskih fondova sljedećih će godina najviše sredstava ići u željeznicu.
"Ta ulaganja će sljedećih deset godina biti preko četiri milijarde eura. Naravno, tu ćemo koristiti i zajmove, kao što sam rekao, jedan je s Europskom investicijskom bankom. Što se tiče cesta, tu su sve brze ceste oko Splita, tu je spoj Požege na autocestu, obilaznica Vukovara, završetak brze ceste do Virovitice, Koprivnice i da ih sve ne nabrajam. Imamo još dosta toga za napraviti", kazao je Butković.
Dodao je da je autocestovna infrastrukturu uglavnom već izgrađena.
"Koridor 5C bit će gotov početkom sljedeće godine, tako da s autocestovnom infrastrukturom smo uglavnom, kada izuzmem Jadransko-Jonski koridor, Križišće - Žuta Lova dionicu odnosno Ploče-Dubrovnik, u tom dijelu", kazao je.
"Pelješki most ispunio je sva očekivanja"
Spomenuvši da je 26. srpnja bilo točno dvije godine otkako je Pelješki most pušten u promet, Butković je iznio podatak da će za koji dan biti zabilježen prolazak pet milijuna vozila.
"Osim toga što smo spojili svoj teritorij, to je jedan simbol Pelješkog mosta, međutim, on je otvorio perspektivu Korčule, Dubrovnika. Nama jedan trajekt nije dovoljno od Orebića do Dominča, morali smo uvesti drugi trajekt. U tom smislu, mislim da su rezultati izgradnje Pelješkog mosta veliki", istaknuo je.
Obnova flote Croatia Airlinesa
"Croatia Airlines provodi jedan od najvećih i najsnažnijih projekata od svog osnutka, to je nabavka 15 novih Airbuseva. Od toga je 13 Airbusova 220-300, a dva su Airbus 220-100. Ovih 13 će biti sa 149 sjedala, druga dva sa 127 sjedala", kazao je Butković i najavio dolazak prvog novog Airbusa nacionalnog prijevoznika.
"Prvi dolazi sutra, imenom Zagreb, tako da imat ćemo svečanost", rekao je. "Mislim da je to velika stvar da do kraja 2026. godine tih novih 15 zrakoplova dođe u flotu Croatia Airlinesa, koja će time zapravo smanjiti troškove i bolje funkcionirati, dati jednu dodatnu dimenziju udobnosti i sigurnosti putnicima."
"Croatia Airlines"
Istaknuo je da je Croatia Airlines brend Hrvatske. U ovom se trenutku traži za nju strateški partner, međutim, kazao je Butković, to će se pitanje otvoriti kad tad.
"Mi imamo određenih ideja, ja sam prije nekoliko dana o tome nešto i govorio. Vidjet ćemo tu da li spajati zračne luke s Croatia Airlinesom, ići u privatizaciju i pronalasku strateškog partnera. Za sada je to još uvijek nije aktualno, ali vjerujem da će brzo doći", poručio je na kraju.