Godinu dana nakon što je albanski parlament ratificirao sporni sporazum o centrima za prihvat migranata iz Italije, oba izgrađena centra zjape prazna. Njihova budućnost i dalje je neizvjesna, piše Deutsche Welle.
Sve je opet kao ranije i u Gjadëru i u Shëngjinu (Sv. Ivanu Medovanskom) na sjeverozapadu Albanije. Gotovo točno godinu dana nakon što je albanski parlament ratificirao sporazum o prihvatnom centru za migrante s Italijom, nijedan migrant ne nalazi se u objektima izgrađenima u tim albanskim mjestima.
Još u studenom 2023. godine Italija i Albanija dogovorile su transfer migranata pristiglih u Italiju, a sporazum je prihvatio albanski parlament 22. veljače 2024. Rim je preuzeo sve troškove gradnje i bilo je predviđeno da se tamo smjesti do 36.000 migranata godišnje dok Italija ne odluči o njihovim zahtjevima za azil.
No, umjesto mnoštva migranata pristiglih u Italiju preko Mediterana, u te centre stigla je tek šačica migranata - koji su redom vraćeni u Italiju jer je sud u Rimu osporio zakonitost takvog preseljenja. Ako su ukupno tamo boravila 73 migranta, uglavnom iz Afrike i Južne Azije, prva od ukupno tri skupine u Albaniju je stigla 16. listopada, nakon čega je još jedna manja skupina stigla početkom studenog, a nešto veća krajem siječnja ove godine.
Svi su na kraju bili vraćeni u Italiju jer je Žalbeni sud u Rimu presudio da migranti ne mogu biti zadržani u Albaniji dok Europski sud pravde u Luksemburgu ne odluči jesu li zemlje podrijetla tražitelja azila smatrane sigurnima za repatrijaciju - drugim riječima, da im zahtjev za azil bude odbijen. Presuda se očekuje tek 25. veljače.
S migrantima su u Albaniju stigli i talijanski službenici i aktivisti nevladinih humanitarnih organizacija, ali su se i oni već vratili u Italiju "do daljnjega". Među njima je bio i Francesco Ferri iz ActionAida, čija je zadaća bila nadzor smještaja migranata u centrima u Albaniji. Sada nam iz Italije kaže da "iz daljine" prate situaciju te da su se spremni vratiti - ako opet stignu migranti.
Svi migranti koji su bili u Albaniji pokušali su čamcima doći do Italije ili Malte iz Libije. Prema Ferriju, svi su se bojali da će nakon čitavog puta na kraju biti vraćeni u svoje zemlje podrijetla.
"Zatekli smo pojedince koji su bili uplašeni, zbunjeni i dezorijentirani. Nisu poznavali proceduru, nisu bili adekvatno pripremljeni za podnošenje zahtjeva za azil i bili su u uvjetima izolacije. Njihova situacija jasno pokazuje kako je taj dogovor s Albanijom sustavno kršenje ljudskih prava", uvjeren je humanitarni djelatnik.
Portal Infomigrants javlja da talijanska vlada zapravo razmišlja o korištenju tih centara za drugu svrhu: jedna od mogućnosti bila bi tamo smjestiti migrante kojima je već odbijen azil prije nego što se nađe način da ih se vrati u domovinu. No, Ferro upozorava da ni to ne dolazi u obzir te da bi i to bilo "ozbiljno kršenje ljudskih prava" i samo bi proširilo praksu gradnje takvih mjesta u inozemstvu i prebacivanje odgovornosti s državnih institucija. Za njega je jedina moguća alternativa njihovo zatvaranje i napuštanje.
Zapravo je i Albaniji u tom sporazumu najavljena potpora, tako da se i trenutačna vlada u Rimu i u Tirani nekako trude održati te centre. No, nisu samo humanitarni djelatnici nego su i neke oporbene stranke u Italiji od početka bile protiv. Uvjereni su da je čitav taj projekt preseljenja zlouporaba ljudskih prava i ujedno golemo rasipanje novca - procjena je da je čitava ta avantura Rim koštala oko milijardu eura.
Elly Schlein iz talijanske Demokratske stranke lijevog centra smatra da je sporazum s Albanijom "golemi neuspjeh" i razlog da premijerka Giorgia Meloni podnese ostavku. Podsjeća kako je od početka tvrdila da taj model centara za migrante u Albaniji nikada neće funkcionirati. I Ferri se slaže da se sve skupa jedino može proglasiti neuspjehom. "Vrlo malo ljudi je prebačeno, a svi su kasnije vraćeni u Italiju", kaže humanitarni aktivist. Jedva da je itko tamo i boravio, a poteškoće u organizaciji, pravnim pitanjima i političkom kontekstu nikada nisu omogućile pravo korištenje tih centara.
Unatoč tim ocjenama, premijerka Meloni ponovila je pred visokim policijskim dužnosnicima da je njezina vlada "odlučna nastaviti" s talijansko-albanskim sporazumom. "Tražimo rješenje za svaku prepreku", izjavila je premijerka jer, po njezinim riječima, "talijanski građani traže od svoje vlade zaustavljanje ilegalne migracije jer ona stvara nesigurnost".
I u Albaniji su ovi centri predmet spora vlade i oporbe: tamo se održavaju izbori 11. svibnja i oporbena Demokratska stranka Albanije najavila je da će u slučaju uspjeha odmah poništiti taj ugovor s Italijom.
Isto tako, to je problem s kojim se što prije treba suočiti i Europska unija: ovih dana u Rim je stigao i europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner, koji je premijerki Meloni najavio "moguće skoro usvajanje novog koncepta sigurne zemlje podrijetla". Po riječima Brunnera, Europska komisija već razmatra "vrlo ambiciozan" paket o repatrijaciji migranata koji će sadržavati "jasne obveze" i "stroga pravila za one (migrante) koji predstavljaju prijetnju sigurnosti", baš kao i "bolju koordinaciju" na europskoj razini.
Za humanitarnog aktivista Francesca Ferrija to nisu dobre vijesti. Uvjeren je da će sada i EU tražiti način da svoju odgovornost prebaci na neku zemlju izvan Unije.