PREDSJEDAJUĆI EU, švedski premijer Fredrik Reinfeldt i predstavnik Europske komisije Jose Manuel Barroso će se danas u Bruxellesu sastati s predsjednikom češke vlade Janom Ficherom. Nakon što je Irska na ponovljenom referendumu skupila dovoljan broj glasova potpore Lisabonskom sporazumu, Češka postaje najveći europski kamen spoticanja jer euroskeptični predsjednik Vaclav Klaus odugovlači sa svojim potpisom na Sporazumu.
Pretpostavlja se da će na današnjem sastanku nazočiti i predsjednik Europskoga parlamenta Poljak Jerzy Buzek.
Češka i Poljska koče Europu
Nakon irskoga referenduma, Češka i Poljska su ostale jedine zemlje koje nisu ratificirale Lisabonski sporazum te njihovi potpisi koče početak njegova provođenja. Poljski predsjednik Lech Kaczynski je rekao da će ratificirati sporazum odmah nakon što Irska provede referendum, a prema nekim medijima, pretpostavlja se da će poljski premijer to učiniti danas.
Podsjetimo, odluku irskih birača je pohvalio češki ministar za europska pitanja Stefan Füle i nazvao je "korakom u pravom smjeru". "Pogledajmo Irce koji su imali dva referenduma i pogledajmo Čehe kod kojih ustavni sud već drugi put odlučuje o Lisabonskom sporazumu: Nadam se da ćemo slijediti irski primjer."
Odluka do kraja godine
Skupina euroskeptičnih čeških zastupnika je poslala na ustavni sud zahtjev za presudom o kompatibilnosti Lisabonskog sporazuma s češkim ustavom iako je češki parlament Sporazum već ratificirao te se čeka još samo potpis predsjednika države Vaclava Klausa. Euroskeptički Klaus je isprva rekao da Sporazum neće potpisati dok ga ne potvrde Irci, a sad je rekao da čeka odluku ustavnoga suda jer prije te odluke Sporazum ne može potpisati.
Prvo zasjedanje češkoga ustavnoga suda o ovoj temi je najavljeno za kraj listopada, a odluka će, vjeruje se, biti donesena tek krajem godine.
EU će ucijeniti Češku
Nakon današnjeg sastanka u Bruxellesu, europski se vođe nadaju da će Europa uspjeti nagovoriti Češku na potpisivanje Lisabonskog sporazuma "što prije". Predviđa se da će EU pokušati ucijeniti Češku mjestom u budućoj Europskoj komisiji ukoliko ne dođe do što brže ratifikacije Lisabonskog sporazuma, prenosi Earthtimes.
Lisabonski sporazum, osim što uklanja institucionalne prepreke za proširenje i omogućava lakše funkcioniranje Unije, uvodi funkciju predsjednika Europskog vijeća s dvoipolgodišnjim mandatom te funkciju Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, koji će ujedno biti potpredsjednik Europske komisije. Njime se uvodi i odlučivanje dvostrukom većinom te smanjenje broja područja o kojima se odlučuje konsenzusom.