Cijena nafte od sredine siječnja porasla za 66 posto

Foto: 123rf.com

OD sredine siječnja kada je nakratko pala ispod 30 dolara po barelu, cijena nafte neprestano raste. Do sada je porasla za čak 66 posto i u trenutku pisanja analize, cijena po barelu Brent nafte iznosi 46,03 dolara.

Rast cijene je bio očekivan, a razloga je bilo nekoliko. Najvažniji razlog je neisplativost proizvodnje po cijeni čak 70 posto nižoj nego je bila prije nekoliko godina. Investicije na novim nalazištima nafte su se počele otkazivati, a postojeće bušotine zatvarati, što je prije ili kasnije moralo dovesti do nestašice nafte i rasta cijene. Drugi razlog je povećana potražnja za naftnim derivatima radi sve niže cijene. Kina, čije gospodarstvo je jedan od najvećih potrošača nafte na svijetu, javno je objavila da će iskoristiti situaciju i maksimalno popuniti kapacitete strateških rezervi nafte.

Treći razlog su bili špekulanti na financijskim tržištima. Naime, budući da je Saudijska Arabija zauzela vrlo čvrst stav da neće smanjivati proizvodnju nafte u situaciji kada je ponuda na globalnoj razini bila veća od potražnje, niti je došlo do pada proizvodnje u drugim zemljama, špekulanti su zaključili da će cijena dodatno pasti i otvorili su rekordno mnogo prodajnih pozicija na financijskim izvedenicama vezanim za cijenu nafte, čime su dodatno rušili cijenu. No da bi se na prodajnim pozicijima ostvario profit, potrebno je ponovno kupiti ugovor na naftu čime se pozicija zatvara. Trenutno se upravo to događa – špekulanti masovno kupuju naftu da bi zatvorili prodajne pozicije i time joj dižu cijenu.

Saudijska Arabija izgubila preko 100 milijardi dolara

Događaj koji bi idućih dana mogao utjecati na kretanje cijene je smjena dugogodišnjeg Saudijskog ministra energetike Alija al-Naimija, koji je navedenu funkciju obavljao od 1995. godine. Al-Naimi je dugo vremena glasio za najbitniju osobu globalne naftne industrije i navodno je prije dvije godine upravno on uzrokovao početak pada cijene nafte, jer je htio uništiti proizvodnju u drugim zemljama i povećati tržišni udio Saudijske Arabije.

Plan za povećanje tržišnog udjela za sada ne funkcionira, jer proizvodnja u drugim zemljama nije pala niti približno koliko se očekivalo, a Saudijska Arabija je izgubila preko 100 milijardi dolara prihoda od prodaje nafte, što je morala nadoknaditi iz deviznih rezervi. U pojedinim medijima se upravo to spominje kao razlog smjene Al-Naimija.

Novi ministar, Khaled al-Faleh, godinama je bio na čelu Aramco-a, saudijske državne naftne kompanije, te je također poznat u naftnoj industriji. Iako za sada nije dao nikakvu izjavu iz koje bi se moglo zaključiti da će promijeniti politiku prethodnika, financijska tržišta već su reagirala. Odmah nakon otvaranja tržišta u noći sa nedjelje na ponedjeljak, naftnom se trgovalo po 2 posto višoj cijeni nego u petak, iz čega se može zaključiti da investitori očekuju da bi Saudijska Arabija mogla popustiti, tj. pristati na smanjenje proizvodnje uz niže uvjete nego su bili zahtjevani do sada.

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da bi cijena nafte u idućim mjesecima mogla nastaviti rasti. Teško da će se cijena ubrzo vratiti na razinu od 100 dolara po barelu, no rast od nekoliko desetaka posto sa sadašnje razine ne treba iznenaditi.