Na moskovskim ulicama, u dugim kolonama automobila i kamiona, vozači frustrirano čekaju na gorivo zbog ozbiljne nestašice koja je pogodila zemlju. Mnogi od njih, kako su ispričali za CNN, proveli su čitav dan u potrazi za benzinskom postajom koja radi.
To je izvanredan prizor u prijestolnici jedne od najvećih energetskih sila svijeta i gradu koji je dugo bio izoliran od posljedica rata u Ukrajini. No sada, prvi put u sukobu koji traje već petu godinu, surova stvarnost onoga što Kremlj i dalje uporno naziva "specijalnom vojnom operacijom" stigla je i do običnih Rusa, koji je više ne mogu tako lako ignorirati, piše u svojoj analizi CNN.
Ukrajinska kampanja iscrpljivanja
Proteklih mjesec dana Ukrajina provodi kampanju napada bespilotnim letjelicama neviđenih razmjera i utjecaja. Samo jedne noći prošlog tjedna, Rusija je izvijestila o presretanju 660 dronova u 12 regija, što je bio jedan od najvećih ukrajinskih napada od početka ruske invazije 2022. godine.
Mete nisu nimalo nasumične, već pažljivo odabrane: rafinerije, naftni terminali, ratni brodovi i tvornice oružja duboko u ruskom teritoriju. Riječ je o kampanji osmišljenoj da iscrpi rusko ratno gospodarstvo te Kremlju poveća ekonomske i političke troškove daljnjeg vođenja rata. I čini se da uspijeva.
Diljem Rusije neovisni mediji dokumentiraju sve duže kolone vozila na benzinskim postajama dok se nestašice pogoršavaju - prizore koje bi vlasti najradije sakrile. Na Krimu, koji je Rusija anektirala 2014., prodaja goriva je zaustavljena, a na poluotoku je uvedeno izvanredno stanje.
Putin priznaje probleme
Čak ni Kremlj, koji često umanjuje bolne neuspjehe, više ne može lako ignorirati surovu stvarnost. Ruski predsjednik Vladimir Putin ovog je vikenda predsjedao hitnim sastankom na kojem je otkriveno da su nacionalne zalihe benzina pale na zabrinjavajuće niske razine.
"Dobro znate da problemi za vozače i tvrtke i dalje postoje", rekao je Putin okupljenim visokim dužnosnicima, priznajući ono što su vlasti tjednima umanjivale. "Nažalost, redovi na benzinskim postajama i dalje su tu", dodao je.
Pojavili su se i drugi znakovi da Kremlj osjeća pritisak. Putin je otkrio da se razmatra potpuna zabrana izvoza dizela, i to nakon što je njegov zamjenik premijera rekao novinarima da takva zabrana nije potrebna. Ruski čelnik potvrdio je da radna skupina sada radi na rješavanju problema s gorivom.
Putin je također upozorio da je poljoprivreda ugrožena i rekao da Rusija mora "na najmanju moguću mjeru svesti utjecaj terorističkih napada na naše civilne ciljeve i infrastrukturu" - što je pažljivo sročena izjava i zaokret za vođu koji je donedavno ukrajinske napade dronovima odbacivao kao nevažne.
Zapad se nada preokretu
Velika je ironija u tome što je upravo sustavno uništavanje ukrajinske energetske infrastrukture - elektrana, trafostanica i toplana - godinama bila jedna od ključnih ruskih ratnih strategija, osmišljena da slomi moral civila čineći im život nepodnošljivim. Čini se da je Ukrajina sada preokrenula tu logiku, a Rusi počinju na vlastitoj koži osjećati posljedice takve strategije.
Ovakav razvoj događaja budi nadu među zapadnim kritičarima Moskve. Na summitu skupine G7 u Francuskoj ranije ovog mjeseca, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen bila je nedvosmislena. "Situacija se preokreće u korist Ukrajine", ustvrdila je. "Stanje u 2026. godini znatno je drugačije nego 2025. Ruski zamor je očit. Vrijeme je da udvostručimo našu potporu."
Zapadni dužnosnici kažu da je ukrajinska kampanja presjekla ruske zalihe goriva i vojne opskrbne lance, čime su zaustavljeni napori Moskve na bojištu. U nedavnom izvješću Vijeće za vanjske odnose navodi kako je intenziviranje operacija bespilotnim letjelicama izravno pridonijelo tome da je Ukrajina u veljači oslobodila oko 200 četvornih kilometara teritorija i preokrenula trend ruskog napredovanja koji je obilježio 2025. godinu.
Čini se da se promijenio i ton američkog predsjednika Donalda Trumpa. Na summitu skupine G7 rekao je novinarima da Rusija "treba postići dogovor". Nekoliko dana kasnije, u Washingtonu je iz Ovalnog ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nazvao "hrabrim" i nekim tko se "prilično dobro drži" u ratu. To su osjetno toplije riječi od predsjednika koji je veći dio prošle godine javno pritiskao Kijev da pregovara s pozicije slabosti.
Zelenski je, sa svoje strane, bio jasan oko toga što vjeruje da njegova kampanja dronovima može postići. Uz pravu potporu, rekao je, Ukrajina može "brzo stvoriti uvjete u kojima će Rusija biti prisiljena odabrati mir".
Zašto Putin vjerojatno neće popustiti
Ipak, možda je pogrešno zaključiti da će trenutačni problemi prisiliti Kremlj na popuštanje, barem ne još i vjerojatno ne tako skoro. Putin je desetljećima gradio sliku beskompromisnog vođe - činjenica koja kapitulaciju, povlačenje ili čak kompromis u Ukrajini čini nevjerojatno teškim i malo vjerojatnim potezom za njega.
S obzirom na to da je, prema najboljim zapadnim procjenama, u invaziji poginulo i ranjeno više od milijun ljudi, te da Rusija polaže pravo na četiri ukrajinske regije koje još uvijek ne kontrolira u potpunosti, svako rješenje koje se u Moskvi ne bi moglo predstaviti kao odlučujuća pobjeda nosi rizik od ozbiljnih unutarnjih političkih napetosti.
Jastrebovi u Putinovu krugu i dalje ga uvjeravaju da se cijela ukrajinska regija Donbas može i mora zauzeti. Taj argument ne nestaje samo zato što ruske rafinerije gore. Iako je trenutačna nestašica goriva u zemlji bolno stvarna, ne treba je smatrati bijelom zastavom.