Foto: 123rf
PROŠLE godine na račune hrvatskih građana iz inozemstva je uplaćeno više od dvije milijarde eura.
Veliki odljev
Već nekoliko godina Slavonija i Baranja najviše osjećaju veliki odljev ljudi i masivna odseljavanja.
Ekonomsku emigraciju čine najčešće mlade, često visokoobrazovane osobe, koje su se u potrazi za bilo kakvim ili barem bolje plaćenim poslom, sele u Njemačku, Austriju ili Irsku.
Međutim, možda ovakvi odljevi, koji su sami po sebi izuzetno negativna pojava, imaju i nešto pozitivno u sebi, kao što je ovaj priljev novca.
Ekonomist Velimir Šonje podsjeća kako je Hrvatska oduvijek imala značajne transfere zahvaljujući i prijašnjim generacijama emigranata.
Hrvatska nije iznimka
"Prije 15-ak godina generacija koja je otišla na rad u inozemstvo 70-ih i 80-ih godina, generirala je godišnje oko milijardu eura transfera iz inozemstva. Ne čudi me podatak da je sada taj iznos oko dvije milijarde eura, jer je riječ o transferima dijela stare, kao i nove generacije emigranata. Za Hrvatsku je taj iznos još značajniji izvor deviznog priljeva. Nije Hrvatska u tome iznimka. Tipična je to pojava za zemlje, posebice koje su bile pogođene ratom, poput zemalja bivše Jugoslavije. Srbija i Bosna i Hercegovina imaju još veći priljev novca iz inozemstva", rekao je Šonje.
Također, napominje kako ti transferi predstavljaju ipak neku korist od odlaska naših ljudi u inozemstvo, premda bi, naglašava, bilo mnogo bolje da su posao imali u domovini. Novac od transfera, kaže on, sudjeluje velikim dijelom u brojkama koje pokazuju rast potrošnje u Hrvatskoj.
Pet posto BDP-a
"Možda bi dobar pojam mogao biti - sreća u nesreći", kaže Šonje, s obzirom na to da hrvatski izvoz ljudi u konačnici ne može biti dobar za domaću ekonomiju.
Ekonomist Velimir Srića kaže kako dvije milijarde eura godišnje, koje građanima stižu iz inozemstva, čine čak pet posto hrvatskog BDP-a.
"Taj novac pretvara se u štednju i potrošnju i svakako je dodatni izvor akumulacije, investicija i potrošnje koji Hrvatskoj itekako treba. Tužan je razlog zbog kojega dolazi ovaj novac. Malo sam skeptičan oko te brojke, no ako bismo je uzeli točnom, onda ona predstavlja dvostruko veći iznos od godišnjeg rasta našeg BDP-a. To praktično znači da bi bez ovog priljeva iz inozemstva na račune građana hrvatski BDP zapravo padao", upozorava Srića.
Kratkoročno strašan gubitak
I on ističe kako je gubitak tih ljudi za Hrvatsku problem. Najčešće se radi o ljudima koji su u najboljoj životnoj dobi, a često o ljudima koji su najobrazovaniji, javlja Glas Slavonije.
"Kratkoročno je to strašan gubitak. Dostatno je samo podsjetiti na odlazak 500-tinjak liječnika koji su lani napustili zemlju, pa i stručnjaka iz drugih struka i visokih tehnologija. Dugoročno gledano, tu ima i dobrih strana. Naši ljudi uglavnom su sposobni i uspijevaju u inozemstvu, etabliraju se i imaju potencijal da svoje znanje i kontakte stave u funkciju domovine. U pravilu uvijek u dijaspori postoji nostalgija za Hrvatskom. Nevolja je što to u Hrvatskoj nikada nismo znali iskoristiti, nismo stvorili dobre poticajne okvire. Za vrijeme Domovinskog rata, primjerice, dijaspora je bila zlorabljena. Općenito gledano, Hrvatska bi trebala ozbiljno računati na ljude koji danas rade u Irskoj, Njemačkoj, SAD-u, koji su naučili recimo rukovati vrhunskim tehnologijama. Oni mogu biti most Hrvatske prema znanjima, tehnologijama i tržištima, koji bi trebali znati iskoristiti sustavnom politikom zemlje", kaže Srića.