Sud Bosne i Hercegovine danas je izrekao prvostupanjsku presudu Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta Republike Srpske (RS), čime ga je osudio na godinu dana zatvora te šest godina zabrane obavljanja političke dužnosti predsjednika RS-a.
Ovom presudom završava tek dio sudske drame koja traje već godinu dana, a Dodik je osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.
U 2023. godini Narodna skupština RS-a usvojila je zakon koji je zabranjivao objavljivanje i provođenje odluka visokog predstavnika u Službenom listu RS-a. Iako je visoki predstavnik poništio taj zakon, Dodik je ignorirao njegovu odluku i potpisao ukaz o njegovom proglašenju.
Kasnije je izmijenjen i Kazneni zakon BiH, koji propisuje da nepoštovanje odluka visokog predstavnika predstavlja kazneno djelo. Tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv Dodika i Miloša Lukića, direktora Službenog lista RS-a, koji je na kraju oslobođen optužbe.
Presuda nije pravomoćna, pa i Dodik i Tužiteljstvo imaju pravo na žalbu. Drugostupanjsko suđenje moglo bi se održati do kraja godine, a ako presuda bude potvrđena, Dodik će biti isključen iz političkog života Republike Srpske na sljedećih šest godina. Zatvorska kazna od godinu dana može se otkupiti za otprilike 36.000 KM, prema važećim zakonima.
Iako presuda nalaže uhićenje, nejasno je kako će se ona provesti s obzirom na Dodikov politički utjecaj i podršku koju ima u RS-u, piše Nova.rs. Iako je ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak izjavio da će Dodik biti uhićen ako to Sud BiH zatraži, postoje političke prepreke koje mogu otežati primjenu presude, a među njima je i mogućnost da institucije RS-a potpuno odbiju provesti i naložiti uhićenje policijskim i pravosudnim organima.
Presuda uključuje zabranu Dodiku da obnaša funkciju predsjednika RS-a tijekom šest godina, no postavlja se pitanje može li se kandidirati za druge političke funkcije. Prema Zakonu BiH, osoba osuđena na kaznu veću od šest mjeseci ne može se kandidirati za bilo koju javnu funkciju.
Ova zabrana vrijedi automatski nakon što presuda postane pravomoćna, što znači da Dodik neće moći obavljati nijednu političku funkciju, uključujući onu predsjednika RS-a.
Nekoliko analitičara smatra da ova presuda otvara novo pitanje u kontekstu političkih odnosa u BiH. Dragomir Anđelković iz srpskog medija Vreme smatra da će Bosna i Hercegovina biti prisiljena vratiti se na izvorni Daytonski sporazum jer "SAD s novom administracijom više ne želi nametati centralizaciju, dok Europa to sama ne može".
Također, predviđa da će presuda Dodiku ubrzati proces "Daytona 2", što bi moglo dovesti ili do ukidanja BiH ili do njenog vraćanja na početne političke okvire.
Dodikove prijetnje o "razdruživanju" BiH ponovno su postale tema iako su u posljednje vrijeme bile izostale. Sociolog Srđan Puhalo ističe da bi Dodik mogao iskoristiti trenutnu situaciju kako bi ponovno pokušao ostvariti svoje političke ciljeve, a sve s ciljem sloma postojeće političke zajednice.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je jučer, uoči objave presude Dodiku, da se njega nastoji izbaciti iz političkog života jer "nije poslušao naredbu kolonijalnog upravitelja" i da to neće zastrašiti Srbe. Smatra da će biti revoltirani i kaže da ne brani Dodika, već samo misli da se to sutra može dogoditi i Hrvatima.
"U Bosni i Hercegovini treba pronalaziti politička i pravna rješenja koja državu čine funkcionalnom i njezine narode ravnopravnim, a presuda protiv Milorada Dodika nije pravomoćna, pa treba spustiti loptu na zemlju", izjavio je danas nakon presude hrvatski premijer Andrej Plenković.
Iako trenutna presuda predstavlja samo jedan korak, posljedice ove odluke mogle bi oblikovati političku budućnost BiH, osobito u kontekstu odnosa sa susjednim zemljama i međunarodnim akterima.