NA valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 109.59 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 109.70 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 143.05 na 143.25 jena.
No američka je valuta oslabila u odnosu na europsku pa je cijena eura dosegnula 1.0005 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 0.9970 dolara.
Cijene su nafte, pak, blago porasle, nakon jučerašnjeg oštrog pada. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0.40 posto, na 91.20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0.31 posto, na 85.35 dolara.
Azijske burze prate pad Wall Streeta
Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer središnje banke zapadnih zemalja zbog visoke inflacije podižu kamatne stope, dok se rast svjetskog gospodarstva usporava.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u minusu oko 1 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji, Šangaju i Australiji pale između 0.4 i 1.4 posto.
Tako azijske burze prate jučerašnji pad Wall Streeta, kada je Dow Jones oslabio 0.6 posto, S&P 500 oko 1.1, a Nasdaq indeks 1.4 posto.
Bio je to drugi put u posljednja tri dana, otkako je objavljen podatak o većoj nego što se očekivalo inflaciji u SAD-u, da su indeksi znatno pali.
Posljedica je to nesigurnosti ulagača po pitanju povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.
Većina analitičara očekuje da će čelnici Feda na sjednici sljedećeg tjedna ponovo, treći put u nizu, povećati ključne kamate za 0.75 postotnih bodova. No pojavile su se i špekulacije da bi Fed mogao povećati kamate i za cijeli postotni bod.
Jučer objavljeni podaci o potrošnji u maloprodaji i padu broja zahtjeva za pomoć nezaposlenima pokazuju da je situacija na tržištu rada dobra, a potrošnja snažna.
To, pak, znači da bi se inflacija mogla zadržati na visokim razinama, što bi primoralo Fed na daljnje zaoštravanje monetarne politike.
Upozorenja MMF-a i Svjetske banke
Loše na tržišta kapitala utječe i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, na što su jučer upozorili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka.
MMF je za listopad najavio novo smanjenje procjena rasta globalnog gospodarstva, nakon što je već u srpnju smanjio procjenu na 3.2 posto u ovoj godini, a 2.9 posto u sljedećoj.
Neke će zemlje sljedeće godine uroniti u recesiju, no još je prerano reći hoće li doći do globalne recesije, poručio je MMF.
Svjetska je banka, pak, poručila da globalno gospodarstvo možda kreće prema recesiji, s obzirom na to da središnje banke u svijetu zbog visoke inflacije istodobno povećavaju kamate.
Tri najveća svjetska gospodarstva - SAD, Kina i eurozona - bilježe oštro usporavanje rasta i čak bi i jedan umjereni udarac mogao svjetsko gospodarstvo gurnuti u recesiju, poručuje Svjetska banka.
Njezin glavni ekonomist poručio je i to da ga zabrinjava mogućnost stagflacije, razdoblja sporog rasta gospodarstva, a visoke inflacije.
Zbog toga ulagače nisu ohrabrili ni bolji nego što se očekivalo podaci o industrijskoj proizvodnji, potrošnji i investicijama u Kini.