Na stručnom skupu Hrvatske mljekarske udruge koji je održan u danas u Križevcima, nagrađeni proizvođači istaknuli su da otkupna cijena mlijeka nije toliki problem koliki je zahtjevna birokracija koja oduzima dragocjeno vrijeme, a nedostaje i radnika.
Na okupljanju mljekara i stručnjaka iz područja stočarstva, nagrada "Mliječna farma 2023. godine" uručena je OPG-u Emine Burek iz sela Mostari nedaleko od Vrbovca.
Nagrada "Najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka u 2023. godini" dodijeljena je Krunoslavu Srbljinoviću iz Gorice u Općini Rasinja. Nagrade dodjeljuju Hrvatska mljekarska udruga i Mljekarski list s ciljem prepoznavanja najuspješnijih proizvođača mlijeka u Hrvatskoj.
Automatizacija staja
Emina Burek i Krunoslav Srbljinović složni su u tome da bez modernizacije i stručnog pristupa proizvodnji mlijeka opada konkurentnost proizvođača.
Stoga su spremno prihvatili automatizaciju staja. U tom procesu služe se subvencijskim novcem, ali, kako je govoreći na skupu naglasio Eminin otac Josip koji se aktivno počeo baviti stočarstvom prije 30 godina, najveća su im kočnica ispunjavanje neprohodnih dokumenata.
"Alarmantan je podatak da je ostalo manje od 3000 gospodarstava koja se bavlje mljekarstvom"
Nagrađena Emina Burek, diplomirana agronomkinja, kazala je za Hinu da se mnogo toga promijenilo u mljekarstvu unutar 30-ak godina otkako se njena obitelj počela baviti stočarstvom.
Kaže da je situacija sve teža o čemu svjedoči broj nestalih gospodarstava. Ostalo je manje od 3000 gospodarstava koja se bave mljekarstvom, a to je, smatra, alarmantan podatak.
Razlog takve situacije su sve veći zahtjevi prema proizvođačima i načinu trženja stokom. Istovremeno cijene proizvoda mljekara padaju dok su ulazni troškovi znatno veći, kažu mljekari.
"Teška je situacija i u Hrvatskoj i na području cijele Europe"
S druge strane, kaže Burek, Ministarstvo poljoprivrede radi mnogo na očuvanju stočnog fonda, ali situacija ostaje teška, kako u Hrvatskoj tako i na području cijele Europe gdje također traje trend zatvaranja farmi.
OPG Burek brine o 500 grla, a od toga je 200 muznih krava. Trenutno ne planiraju širiti svoj stočni fond, ali je u fazi robotizacije farme. Krunoslav Srbljinović koji je naslijedio obiteljski posao pa danas brine o 100 grla stoke, od čega 60 muznih krava, novinarima je rekao da mu u poslu nedostaje radnika pa i njemu automatizacija proizvodnje olakšava posao.
Ovogodišnje priznanje najboljoj farmi uručio je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede. On je rekao da na području Hrvatske danas ima otprilike 70.000 krava muzara. Ministarstvo priprema program potpora kojem je namjera u dvije do tri godine povećati za 20 posto broj mliječnih krava, rekao je Tušek.
"Hrvatska pokriva 40 posto potreba za mlijekom"
Osvrnuo se na molbu Josipa Bureka da se što prije izgradi regionalni centar za meso u Zagrebačkoj županiji. "Regionalni centar za razvoj stočarstva ušao je u planove Ministarstva poljoprivrede", kazao je Tušek.
Hrvatska svojom proizvodnjom pokriva tek 40 posto vlastitih potreba za mlijekom. Broj proizvođača i proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj smanjuje se iz godine u godinu, pa je u 2022. godini proizvodnja mlijeka dotakla povijesno najnižu razinu od 405 milijuna kilograma, unatoč činjenici da je otkupna cijena mlijeka na razini Hrvatske rasla, čulo se na skupu.