Europski sud za ljudska prava (ESLJP) otvorio je nedavno predmet protiv Hrvatske zbog izbora sudaca Ustavnog suda iz 2016., doznaje Index. Tužbe su podnijele Mila Mišetić Mikecin i Branka Genzić Horvat, koje su tada bile kandidatkinje, no nisu izabrane.
Sada tvrde da je postupak izbora bio unaprijed dogovoren i opterećen ozbiljnim nepravilnostima. Ova odluka suda u Strasbourgu dolazi u trenutku kada je novi natječaj za troje sudaca Ustavnog suda još uvijek u tijeku, a vladajući i oporba već se mjesecima natežu oko izbora ljudi koji će popuniti najviši sud u zemlji.
Sve je krenulo kada je premijer Andrej Plenković uvjetovao dogovor oko izbora ustavnih sudaca glasanjem za funkciju predsjednika Vrhovnog suda RH. Ta dva nepoveziva procesa šef HDZ-a i Vlade uporno gura u isti koš.
Predstavnica Vlade RH u Strasbourgu Štefica Stažnik, koja je, što je također zanimljivo, i kandidatkinja za upražnjeno mjesto na Ustavnom sudu, mora napisati očitovanje Hrvatske na tužbe bivših kandidatkinja.
Riječ je o izboru deset od ukupno 13 sudaca koje je 2016. imenovao Hrvatski sabor. Kandidatkinje koje su pokrenule postupak pred Europskim sudom za ljudska prava već su pokušale dokazati nepravilnosti u izboru na Ustavnom sudu, no ustavne tužbe su im 2023. odbijene.
Prema njihovim navodima, imena kandidata koji će biti predloženi bila su poznata i prije objave javnog poziva jer su ih objavili mediji. Radilo se, tvrde, o deset kandidata, pet koje podržava vladajuća stranka i pet koje podržava glavna oporba, a upravo su ti kandidati kasnije završili na listi koju je sastavio saborski odbor.
Sporna im je i činjenica da je lista sadržavala točno deset imena, iako bi prema zakonu trebala uključivati veći broj kandidata od broja sudaca koji se biraju. I ovih dana moglo se čuti kako je dogovor oko tri imena zapravo sporan, zbog čega je oporba čak i napustila posljednju sjednicu saborskog Odbora za Ustav. Plenković je pak jučer izjavio kako je dogovor oko tri imena OK.
U tužbi upućenoj sudu u Strasbourgu bivše kandidatkinje posebno problematičnim smatraju to što su trojica kandidata, koji su ujedno bili saborski zastupnici, sudjelovali i u radu saborskog odbora koji je sastavljao listu, ali i u samom glasanju u Saboru.
Ustavni sud je njihove tužbe odbio kroz ukupno 16 odluka. U postupcima su sudjelovali i suci koji su izabrani upravo u tom osporenom postupku, iako su se izuzimali kada se odlučivalo o njihovu vlastitom izboru.
Sada pred ESLJP-om bivše kandidatkinje tvrde da im nije bila osigurana nepristranost, jer su suci u drugim predmetima odlučivali o postupku u kojem su i sami izabrani, što smatraju protivnim načelu da nitko ne može suditi u vlastitoj stvari.
Osim toga, tvrde i da im je povrijeđeno pravo na sud ustanovljen zakonom, upravo zbog navodnih nepravilnosti u postupku izbora sudaca. ESLJP će u ovom predmetu ispitati je li Ustavni sud u tim okolnostima, polemičnog izbora sudaca i glasanja o ustavnim tužbama bivših kandidatkinja, doista bio nepristran te je li uopće bio zakonito uspostavljen kada je biranje sudaca zapravo bila stvar dogovora.
Ako bude kažnjena, Hrvatska će morati mijenjati način izbora ustavnih sudaca, ali i platiti odštetu kandidatkinjama koje su doživjele nepravdu.