Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK)izvijestili su da su održali sastanak s ministrom poljoprivrede Josipom Dabrom na kojem se razgovaralo o ključnim temama u sektoru, poput kašnjenja isplate i načinu isplate potpora.
HPK je izrazio nezadovoljstvo kašnjenjem potpora te je zatraženo da sve isplate budu do kraja lipnja, navodi se u priopćenju.
Kašnjenja mjera
Na kraju isplate, kazao je predsjednik HPK Mladen Jakopović. mora biti jasno naznačeno koliko je svaki poljoprivrednik tražio i koliko mu je isplaćeno po pojedinim stavkama, kako bi jasno znao za što je dobio potpore, a što sad nije slučaj.
Jedna od zahtjeva je i da u Upravnom vijeću Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APRRR) budu predstavnici poljoprivrednih proizvođača, kako bi se rad Agencije ubrzao i bio u službi poljoprivrede i poljoprivrednika, izjavio je Jakopović.
Predstavnici Ministarstva i APRRR na sastanku su objasnili kako potpore kasne jer Agencija ne može napraviti isplatu dok ne obavi sve kontrole. Naglasili su kako je došlo do administrativnih opterećenja, zbog čega neke potpore kasne.
Iznijeli su podatke da su svi poljoprivrednici dobili osnovne, preraspodijeljene, potpore za mlade, proizvodno- vezana plaćanja, nacionalne potpore, i prvu rata za većinu eko shema - okvirno oko 70 posto.
IAKS mjere kasne i planiraju se sljedeći tjedan, dok će se preraspodjelom osigurati minimalni propisani iznos za Eko sheme. Isto tako, ekološki uzgoj bi isto trebao biti plaćen do kraja tjedna, a dobrobit životinja do kraja mjeseca.
Trećina poljoprivrednika nije ispunila obveze
Postoji određen broj poljoprivrednika (30 posto) koji nisu ispunili obaveze, a kojima je dan dodatni rok za dopunu zahtjeva. Krajnji rok za isplatu, kako su naveli iz Agencije i Ministarstva, je 30. lipnja.
Vezano uz izmjenu Strateškog plana za poljoprivredu, iz HPK su kazali kako podupiru izmjene i traže da se uvaže njihovi prijedlozi.
Podsjetili su kako još od 2023. predlažu uvođenje nacionalne potpore (kapitalna ulaganja), uz povrat od 40 posto za investicije u poljoprivredu i preradu do 200.000 eura.
Na taj će se način, kako su naveli, otvoriti perspektiva svakom gospodarstvu.
Stav je Komore kako je potrebno gledati potrebe proizvodnje, a ne novac trošiti na stvari i mjere koje ne pridonose rastu i razvoju proizvodnje.
"Treba pomagati i investirati i razvoj mikro i malih gospodarstvima, odnosno moramo razvijati i investirati u mini klaonice, male prerada, mala skladišta, jer postoji ogromna potreba za razvojem istih kod većeg broja poljoprivrednih proizvođača“, istaknuli su.
Dabro: Treba napraviti detaljne projekcije gdje s investicijama i koji su ciljevi
Ministar je kazao kako je potrebno napraviti detaljne projekcije gdje će se ići s investicijama i koji će se ciljevi postići, odnosno mora postojati jasna gradacija koja će obuhvatiti veći dio poljoprivrednika.
Naglasio je važnost uređenja tržišta, napominjući kako je potrebno inicirati donošenje Zakon o uređenju tržnica kako bi se zaštitili domaći OPG-ovi i samo kao takvi certificirani mogli bi na njima prodavati.
Što se tiče izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, iz HPK su mišljenja kako treba ograničiti količinu zemljišta prema korisniku, a potrebno je osnažiti status OPG-a.
"Ako se ne riješi pitanje zemljišta možemo očekivati daljnji pad proizvodnje, osobito u stočarskoj proizvodnji", rekao je Jakopović.
Iz HPK su na sastanku istaknuli i kako je nužno pojačati kontrolu uvoza hrane, poljoprivrednih proizvoda i prerađevina iz trećih zemalja, povećati ulaganja u marketing domaćih proizvoda te osnovati Uzajamni fonda iz čijih sredstava bi se namirivali poremećaji na tržištu (minimalno 100 milijuna eura).