RAST cijena hrane u EU se smanjuje još od ožujka prošle godine, ali to ne znači da su se cijene sasvim stabilizirale. U siječnju je hrana u EU poskupila 4.8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a u Hrvatskoj 6.3 posto.
Taj rast cijena hrane je neravnomjeran, pa neke namirnice imaju puno veći skok cijene od prosjeka. Jedna od njih je maslinovo ulje, koje je na razini EU poskupilo 50 posto u godinu dana.
Rast cijene maslinovog ulja u nekim državama preko 60 posto
U Hrvatskoj je cijena maslinovog ulja u siječnju bila 44 posto veća nego početkom prošle godine, što je ispod procjena rasta u cijeloj EU, ali više od rasta u većini članica.
Deset članica EU je imalo veći rast cijene maslinovog ulja od Hrvatske, najviše Portugal (69 posto), Grčka (67 posto) i Španjolska (63 posto). Veći rast od Hrvatske su imale još Estonija, Cipar, Danska, Njemačka, Austrija, Italija i Češka.
Smanjenje uroda je glavni razlog rasta cijena
Glavni razlog za drastični rast cijena je pad ponude, tj. smanjena količina proizvodnje maslinovog ulja zadnje dvije godine. Urod je na razini članica EU koje proizvode maslinovo ulje bio puno manji 2022. i 2023. nego prijašnjih godina.
Proizvedeno je manje od 1.5 milijuna tona, najviše u Španjolskoj (0.8 mil.), Italiji (0.3 mil.), Grčkoj (0.16 mil.) i Portugalu (0.15 mil.). Ostale zemlje proizvode zanemarive količine.
Hrvatska je proizvela samo 25.000 tona maslinovog ulja, prema podacima Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije. To je tek 0.2 posto od ukupne proizvodnje na razini EU.
Svjetska potražnja za maslinovim uljem raste, Hrvatska praktički ne postoji u kontekstu njegovog izvoza
Višegodišnji prosjek godišnje proizvodnje EU je 1.86 milijuna tona, a u nekim godinama je proizvodnja dosizala preko 2.2 milijuna tona. Logično je stoga da je drastično manja proizvodnja 2022. i 2023. dovela do visokog skoka u cijeni.
Ove godine su bila jako sušne u državama koje najviše proizvode, Španjolskoj i Italiji. To je samo po sebi djelovalo katastrofalno za urod, a uz to je rasla i cijena umjetnog gnojiva zbog rasta cijene prirodnog plina koji je ključan u njegovoj proizvodnji.
Zadnjih nekoliko godina se bilježi i rast svjetske potražnje za maslinovim uljem. Dvije trećine svjetske proizvodnje se odnose na države EU, ali je veliki uvoznik SAD. Trećina izvoza iz EU ide u tu zemlju, a potražnja stalno raste.
Iako je potrošnja maslinovog ulja po stanovniku u SAD-u jako mala u odnosu na mediteranske zemlje, veća je nego u mnogim ne-mediteranskim državama Europe. Primjerice, u SAD-u je potrošnja 1.1 litra godišnje po stanovniku, a Njemačkoj 0.8 litara po stanovniku.
Hrvatska je zanemariv izvoznik maslinovog ulja. 99 posto izvoza izvan EU otpada na Španjolsku, Italiju, Portugal i Grčku. Ali s obzirom na kontinuiran rast svjetske potražnje i drastičan rast cijene, poljoprivrednici u Hrvatskoj bi trebali dobro razmisliti o intenziviraju proizvodnje i izvozu.