Jasno je zašto bi se ministrica radije odlučila za posjet mjestu sanacije nego Varšavskoj ulici. U Bakru si može pripisati nekakav uspjeh, dok su događaji oko Varšavske obavijeni sumnjivom legalnošću i velikom kontroverzom.
Radove sanacije u Bakru započete 2008. u potpunosti je financirao Vladin Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Fond je s tvrtkom Koksar d.o.o. iz Bakra zaključio ugovor o sanaciji zemljišta onečišćenog koksnim katranom i uljem na dijelu kemijske sekcije koksare u Bakru postupkom solidifikacije. Radovi na sanaciji su započeli početkom travnja 2008. godine. Njihova ukupna vrijednost iznosi 47 milijuna kuna. Ovim projektom sanirano je i od opasnog otpada očišćeno te uređeno oko 22.260 kvadratnih metara terena koji se vraća građanima Bakra na sigurno korištenje, navodi Ministarstvo.
Crne točke
Radovi na sanaciji platoa su završeni 30. lipnja 2010. godine, a završetak sanacije pokosa očekuje se do konca ovog mjeseca. Ministarstvo je koksaru u Bakru nazvalo jednom od "crnih točaka" velikog industrijskog onečišćenja. Kao druge "crne točke" na kojima se vrši ili će se vršiti sanacija naveli su bivšu Tvornicu glinice u Obrovcu, sanaciju jame Sovjak pored Rijeke, bivšu tvornicu Jugovinil u Kaštelima te tvornicu Salonit u Vranjicu.
Salonit zaista jest crna točka, ali u jednakoj mjeri crna točka industrijskog onečišćenja kao i neaktivnosti Ministarstva. Salonit je bio zadnja preostala tvornica u Europi koja je proizvodila otrovni azbest, a taj se azbest u prostorima tvornice čuvao i odlagao na nekoliko lokacija bez ikakvog poštovanja propisanih mjera. Oboljeli od azbestoze više su godina pokušavali natjerati Ministarstvo na djelovanje, ali ono je tek nakon velike medijske kampanje odlučilo donekle adekvatno reagirati.