Država milijune kuna dijeli podobnim portalima, a druge odbija apsurdnim objašnjenjima

Foto: Index Fah

DODJELA bespovratnih sredstava Ministarstva kulture i ove je godine podigla popriličnu buru u javnosti, a pogotovo među onima koji su i ove godine (ne)očekivano ostali bez potpore. Mnogi od njih smatraju da su kriteriji po kojima se potpora dodjeljuje u najmanju ruku sumnjivi, a teško je ne primijetiti, smatraju naši sugovornici, da svake godine značajna sredstva dobiju uglavnom jedno te isti portali.

"Ovaj natječaj ima više razina problema. Jedna je da na njemu svake godine prolaze isti, a ako su oni uvijek toliko bolji od ostalih, čemu onda natječaj", pita se Igor Tabak, predsjednik Udruge OBRIS - Obrana i sigurnost te analitičar na portalu Obris.org. On je svoj portal prijavio treću godinu za redom, a svaki put dobije pohvale. Međutim, iz godine u godinu na pohvalama i ostane.

Tri puta ga odbili, a svaki put razlog bio nešto drugo

"Dok je obrazloženje prve godine bilo apsurdno jer nam je rečeno da smo previše specijalizirani u kategoriji "specijaliziranih medija", druge godine nas se odbilo jer smo mali dok se nekim drugim medijima izrijekom dalo bespovratna sredstva kao pomoć da rastu. Ove godine mi "ne populariziramo marginalne skupine". Kao prvo, ovo je navodno natječaj za potpore neprofitnim medijima, a ne sustav potpore isključivo za marginalne skupine", čudi se Tabak i objašnjava kako je tri godine zaredom odbijen svaki put pod nekim drugim objašnjenjem.

Po njemu ni priča o tome da ne popularizira marginalne skupine ne drži vodu.

"Moja je udruga jedina u Hrvatskoj koja se bavi ovom tematikom. Bio mi je problem registrirati takvu udrugu 2011. godine, a problema ima i danas. Recimo, pri usklađivanju s novim Zakonom o udrugama je ispalo da obrane uopće nema na popisu tema kojima se udruge bave. Sve to govori u prilog marginalizacije teme obrane i ljudi u njoj, a što na ovom natječaju izričito nije prepoznato. Zato moram primijetiti kako se tu na stvari gledalo površno, klišejizirano i maksimalno formalistički radi čega ću se i žaliti", najavljuje Tabak kojemu nije pomoglo ni što su otklonili lanjske prigovore.

"Od prošle godine povećali smo broj ljudi i raznih suradnji ne bi li otklonili lanjske prigovore. To je bilo jako teško u izostanku ikakve sustavne potpore za ovaj vrlo mali neprofitni medij. Pa ipak, umjesto da se honorira napor i rad pronađena je nova i sadržajno vrlo upitna osnova za odbijanje. Nakon tri pokušaja i tri kompletno različita razloga odbijanja mislim da je nešto čudno s čitavom tom pričom", zaključuje Tabak

Iako postoje precizni alati, doseg portala mjeri se "odokativno"

Na ovakvu odluku Ministarstva ljut je i Zoran Stajčić sa portala Ravno do dna koji je i treću godinu zaredom izvisio na natječaju.

"Prošle godine smo se službeno žalili na rezultate iz razloga jer je netransparentno izvršeno bodovanje medija koji su se javili na natječaj u rubrici 'doseg'. Naime bilo je očito da je tu bodovano odokativno, jer doseg tj. 'reach' je nešto što se lako i egzaktno da brojčano provjeriti preko javno dostupnih internetskih alata", priča Stajčić dodavši da je tu žalbu odbila ministrica osobno napisavši odgovor na tri stranice u kojem nije navela na koji se način mjerio "doseg" portala.

"Nadalje ponižavajućim držimo prijavu na natječaj u dva navrata po sistemu prolaska u prvi krug, jer drugi krug gotovo ne mijenja ništa na redosljednoj tablici, stoga taj princip davanja nade za neke medije koji uspiju ući u prvi krug, ali su i dalje ispod crte držim dodatno ponižavajućim. Zašto ne dobivaju mediji koji se bave kulturom. Mislim da razlog leži u tome što su na tim pozicijama ljudi koji su krivim rošadama došli na krivo mjesto. Oni ne shvaćaju koliko medij koji se specijalizirano bavi kulturom pridonosi važnosti medijske scene, dapače to je za njih hendikep - biti stručan u jednom i nekoliko polja. Oni žele širinu, posebice politički intoniranu, no očigledno ne i dubinu", oštar je Stajčić. On smatra da dodjele sredstava ove prirode ne bi smjele imati veze sa tim tko je na vlasti, a sada je situacija "zrela za svojevrsni kontra udar ako desna opcija dođe na vlast".

"Oni će legitimno imati otvorene ruke da po sličnom političkom ključu financijskim sredstvima opskrbljuju neprofitne medije orijentirano desno i klerikalno, dok će oni koji prate kulturu na terenu poput portala Ravno do dna i dalje biti marginalizirani. S druge strane puno njih s vrha ove liste tada će jednostavno ili prestati postojati ili će tavoriti kao malo jači blogerski kutak", smatra naš sugovornik.

Jedni te isti mediji uvijek pri vrhu

"Također držim neetičnim da postoje mediji koji se stalno javljaju na tu državnu sisu. Mislim, dobiti 250.000 kn, a prije tri godine su neki dobili i 400.000 kn, su veliki novci za neki početni kapital i to bespovratni. Ljudi iz drugih grana s takvim iznosima koje još i otplaćuju kao kredit pokreću profitabilne poslove. Po meni Ministarstvo kulture tu treba pristupiti na način da se traže poslovni projekti i modeli da neki medij stane na svoje noge nakon dobivenog velikog iznosa i da se pokaže u tržišnoj utakmici kakva god ona bila. To je po meni pomoć. A ne da su oni koji su prošle godine dobili najviše opet prvi u redu i naredne godine. To je nagori način za stvaranje potpunog vazalskog odnosa lišenog svake poslovne i profesionalne odgovornosti", zaključuje Stajčić.

Arteistu ove godine hvale što su lani zamjerali, ali potpore i dalje nema

Arteist je još jedan od onih koji su ove godine završili ispod crte. Predsjednica udruge Maja Hrgović još je prošle godine potpisala žalbu u kojoj traži reviziju od ministrice Andree Zlatar jer je, kako su napisali u prigovoru lani, vidljiva "manična proizvoljnost bodovanja i potpuno zanemarivanje spomenutih kriterija". Oni su lani ostali bez potpore pod izlikom da imaju nedovoljnu vidljivost i odjek u javnosti. "Činjenica je da ovaj argument u Arteistovom slučaju - naprosto ne postoji. Upravo je prema kriteriju dosega, dostupnosti i utjecaja Arteist u posljednje dvije godine postao najvažniji neprofitni medij za kulturu u Hrvatskoj", stoji u prigovoru kojeg su nam iz Arteista dali na uvid.

Ove godine, pak, iz Ministarstva kulture druga pjesma. "Ove godine hvale doseg koji je u razini prošlogodišnjeg, s tim da su se domislili novoj opaski o potrebi većeg broja analitičkih tekstova, čime opet ignoriraju zdrav razum i činjenicu da je Arteist, u usporedbi sa srodnim medijima kojima je i prošle i ove godine odobrena potpora, neusporedivo jak upravo u kritikama, analizama, esejima. Ovo povjerenstvo hitno treba smijeniti, prije nego što bezobraznim, proizvoljnim i nepotističkim privilegiranjem nekoliko medija ne dokrajče nezavisni scenu", ogorčena je Maja Hrgović koja nas je, da naglasi svu apsurdnost ovog natječaja, podsjetila na prošlogodišnji slučaj kad je prijavljen medij koji uopće ne postoji te je, usprkos činjenici što jednostavno ne postoji, dobio neke bodove.

Nema nikakve evaluacije projekta koji dobiju novac

Emir Fulurija sa portala Potlista.com ove godine se iz protesta nije ni prijavio. On kaže da primjedbe koje je slao prve dvije godine nisu nailazile na nikakve odgovore.

"U startu postoje dva kriterija koje većina medija ne može zadovoljit. Jedan kriterij se zove "doprinos afirmaciji građanskih, političkih i socijalnih ljudskih prava", a drugi je ispunjavanje funkcije nadzora ekonomski i politički moćnih. To su dva kriterija u prvom krugu i ta dva kriterija nose više od 30 posto bodova. Kako bilo koji specijalizirani portal može to ispunit?", pita se Emir. Kaže, nema ništa protiv nijednog portala, ali je nemoguće da su iz godine u godinu jedni te isti na vrhu.

"Nije bitno tko je dobio. Stvar je u tome da je natječaj diskriminatoran. Natječaj ne dopušta da svi neprofitabilni mediji budu ravnopravni u utrci", smatra Emir.

On ukazuje na jedan drugi problem kod ovog natječaja, a to je da nema evaluacije projekta.

"U svim natječajima na svijetu jedna od najvažnijih stvari je evaluacija projekta - što je projekt napravio u zadanom roku", objašnjava Emir koji traži evaluaciju još od prve godine. Naravno, nije ju dobio. Novac se dijeli, evo, već treću godinu, a ne može se znati kako je potrošen novac dodijeljen prvu godinu.

"Evaluacija projekta, ako i postoji negdje, ona je u internim krugovima što je apsurdno za ovu vrstu projekta", zaključuje Fulurija kojemu je neshvatljivo da ne postoji javni uvid u to kako su portali potrošili novac koji su dobili iz državnog proračuna.