Ulazak u EU omogućio je povećanje izvoza što je ključni razlog preokreta deficita u tekućem računu platne bilance i proračuna u suficite i smanjenja zaduženosti javnog sektora, poduzeća i kućanstava, rekao je danas glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja.
Na konferenciji "Prvih 10" koju je održala HGK – Županijska komora Dubrovnik s ciljem rezimiranja efekata desetogodišnjeg članstva Hrvatske u Europskoj uniji, Šaravanja je istaknuo kako su sredstva iz EU svakako pridonijela razduživanju.
"Kada vidimo koliko smo se brzo oporavili od duboke recesije izazvane pandemijom u odnosu na recesiju nakon globalne financijske krize, jasno je koliko je Hrvatska ekonomija stabilnija i otpornija, ne samo kao članica NATO-a i EU, nego i kao članica euro područja i Schengena", rekao je Šaravanja.
"Prvi put imamo manjak radne snage"
"Od ulaska u EU stvoreno je 200 tisuća radnih mjesta, veći dio u privatnom sektoru. Prvi put u povijesti imamo manjak radne snage, čime smo se pridružili razvijenim zemljama Zapada. Došlo je do smanjenja zaduženosti privatnog sektora, a razlika kamatnih stopa po kojima se domaći poduzetnici i građani zadužuju je smanjena tj. izjednačila se s kamatnim stopama u ostatku zapadne Europe", dodao je.
Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž kaže kako su najveći efekti postignuti kroz Europski kohezijski fond, kroz koji je Hrvatska investirala u prometnu infrastrukturu.
"Za istaknuti su Pelješki most, Zračna luka Dubrovnik, LNG terminal te brojne luke, marine, prometnice koje su Hrvatsku učinile dostupnijom. Također, 200 tisuća kućanstava dobilo je pristup pitkoj vodi te kanalizacijskom sustavu, što realno bez europskih sredstava ne bi bilo moguće", rekla je Raguž.
"10 milijardi prihoda iz fondova"
Podsjetila je da je u financijskoj perspektivi 2014. – 2020. Hrvatska ugovorila 14.04 milijarde eura ili 123.92 posto mogućih sredstava, od čega je dosad iskorišteno 85 posto.
"Hrvatska je zemlja neto korisnica europskih sredstava, gdje je u deset godina ostvarila 10 milijardi prihoda iz tih fondova", rekla je Raguž i dodala da je BDP po stanovniku po EU prosjeku 2013. godine iznosio 61, a 2022. godine 73 posto.
Župan dubrovačko-neretvanski, Nikola Dobroslavić, naglasio je kako je Dubrovačko-neretvanska županija s povučena 742 milijuna eura u prethodnoj financijskoj perspektivi jedna od vodećih u iskorištavanju sredstava koja su joj bila na raspolaganju.