RJEŠENJE pitanja Nagorno-Karabaha je prijeko potreban uvjet za uspostavu odnosa između Turske i Armenije, izjavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan tijekom posjeta Azerbajdžanu.

"Želimo uspostavu i očuvanje dobrih odnosa"

"Želimo uspostavu i očuvanje dobrih odnosa sa svim našim susjedima, ali rješenje pitanja Nagrono-Karabaha je prijeko potreban uvjet za uspostavu odnosa s Armenijom", izjavio je turski predsjednik u televizijskom govoru u Bakuu.

"U toj aferi prije svega okupatori trebaju učiniti prvi korak", dodao je.

Nagorno-Karabah, ili Gorski Karabah, enklava je većinom nastanjena Armencima koju su sovjetske vlasti 1921. pripojile Azerbajdžanu, a jednostrano je proglasila neovisnost 1991. uz podršku Armenije.

Turska je 1993. zatvorila svoju granicu s Armenijom iz solidarnosti s Azerbajdžanom i zbog mjera odmazde za podršku Erevana armenskim separatistima.

Međunarodna zajednica smatra da je ta regija dio Azerbajdžana.

Česti sukobi

Rat između etnički turskih Azera i Armenaca Karabaha izbio je 1988. Bez obzira na prekid vatre potpisan 1994., tamo su česti oružani sukobi.

Turska je izjavila da je spremna na "novu stranicu" s Armenijom nakon izjava novog armenskog premijera Nikola Pashinyana, koji je spominjao moguću uspostavu diplomatskih odnosa između dviju zemalja.

Prije izbora Pashinyana, Erevan je početkom ožujka opozvao dogovore o normalizaciji s Turskom, optuživši Ankaru da se ne može "osloboditi svojih stereotipa".

Dvije zemlje spore se oko pitanja masakra Armenaca koje su počinili osmanski Turci 1915.-1917. Armenija te masakre naziva genocidom, a Erevan procjenjuje da je ubijeno oko 1,5 milijuna ljudi, dok Turska odlučno odbacuje taj termin.