Vlade bi trebale pojačati oporezivanje najbogatijih, a polazišna točka rasprave trebalo bi biti uvođenje minimalnog poreza od dva posto na imovinu veću od milijardu dolara, rekao je francuski ekonomist Gabriel Zucman.
U listopadu Zucmanov Europski porezni opservatorij predložio je da se najbogatijima uvede minimalni globalni porez od dva posto kako bi se otvorila nova fronta u borbi protiv porezne evazije.
Vlade bi tim nametom mogle prikupiti do 250 milijardi dolara godišnje, izračunali su, što predstavlja tek dva posto od gotovo 13 bilijuna dolara imovine 2700 milijardera diljem svijeta, utvrdila je istraživačka skupina Pariške škole ekonomije.
U mnogim zemljama milijarderi plaćaju porez po puno nižim stopama nego porezni obveznici skromnijeg imovinskog stanja
Milijarderi de facto u mnogim zemljama plaćaju porez po daleko nižim stopama nego porezni obveznici skromnijeg imovinskog stanja jer mogu "parkirati" bogatstvo u fiktivnim tvrtkama koje ih štite od poreznih obaveza, navela je grupa u Globalnom izvješću o poreznoj evaziji, objavljenom krajem listopada.
"Smatramo da je teško opravdati tu (poreznu rupu - op. ur.) budući da potkopava održivost poreznih sustava i društvenu prihvatljivost oporezivanja", rekao je direktor Opservatorija Gabriel Zucman.
"U svijetu trenutno postoji oko 3000 milijardera"
Prijedlog o oporezivanju najbogatijih podržali su u travnju ministri Brazila, Španjolske, Njemačke i Južnoafričke Republike.
"Trenutno u svijetu postoji oko 3000 milijardera. Porez bi se mogao odrediti kao minimalni porez od dva posto na imovinu superbogatih", napisala je u članku u njemačkom listu Der Spiegel ministrica za razvoj Svenja Schulze.
Članak su potpisali i španjolski ministar gospodarstva Carlos Cuerpo, španjolska ministrica financija Maria Jesus Montero, južnoafrički ministar financija Enoch Godongwana i brazilski ministar gospodarstva Fernando Haddad, a objavljen je i u britanskom Guardianu i u španjolskom El Paisu.
Na globalnoj razini milijarderi plaćaju poreze na primanja po stopi od samo 0.5 posto
Porezni sustavi moraju biti u skladu s načelom pravednosti, poručili su ministri. "Da bismo to postigli, doprinos svakog pojedinca mora biti u skladu s njegovom platežnom moći. Zbog važećih poreznih povlastica najbogatiji uspijevaju svesti poreze na svoja primanja na najmanju moguću mjeru", upozorili su.
Na globalnoj razini milijarderi plaćaju poreze na primanja po stopi od samo 0.5 posto. Prijedlog o porezu od dva posto podržale su u međuvremenu i Francuska, Kolumbija, Belgija i Afrička unija dok je Berlin preko ministra financija Christiana Lindnera poručio da je jako skeptičan prema novim elementima u globanim poreznim planovima. Američka ministrica financija Janet Yellen rekla je da ga SAD ne može poduprijeti.
Prihod od poreza za bogate kretao bi se u rasponu od od 200 milijardi do 250 milijardi dolara godišnje
Brazilsko predsjedništvo skupine G20 zatražilo je pak od francuskog ekonomista i instituta da ministrima financija 20 vodećih svjetskih gospodarstava predstavi izvješće o oporezivanju najbogatijih na skupu zakazanom u srpnju.
"Cilj je izvješća ponuditi osnovu za političku raspravu – otvoriti raspravu, a ne je zaključiti. Na građanima je da odluče, kroz demokratsku raspravu i glasovanje, kako će se oporezivati", napisao je Zucman u izvješću.
Porez bi se mogao uvesti za manje od devet godina, nada se čelnik EU Tax Observatoryja. Porez bi plaćalo oko 3000 pojedinaca širom svijeta, a prihod bi se kretao u rasponu od od 200 milijardi do 250 milijardi dolara godišnje, rekao je ekonomist.
Ako se granica nove porezne obveze za najbogatije spusti na 100 milijuna dolara, prihod bi se mogao povećati za dodatnih 100 milijardi do 140 milijardi dolara, pokazuju izračuni.
Rast bogatstva najbogatijih kućanstava svijeta
Bogatstvo 0.0001 posto najbogatijih kućanstava svijeta raslo je u razdoblju od 1987. do 2024. u prosjeku oko sedam posto godišnje, prilagođeno za inflaciju, otprilike dvostruko snažnije od globalnog prosjeka, navode autori izvješća.
"Milijarderi i njihova poduzeća bili su glavni dobitnici globalizacije i postavlja se pitanje uspijevaju li suvremeni porezni sustavi pravilno raspodijeliti tu zaradu ili samo podupiru njezinu koncentraciju u rukama pojedinaca", napisao je Zucman.