Foto: FAH
NOVINAR portala EUobserver Eric Maurice u nedavnom članku izvještava o dvije strane koje se bore na francuskim izborima.
U nastavku prenosimo dijelove njegove analize.
"Drugi krug francuskih predsjedničkih izbora, koji se održava 7. svibnja, sveo se na borbu Emmanuela Macrona, socijalnog liberala koji predstavlja Europsku uniju te euroskeptičnu Marine Le Pen, koja predstavlja krajnju desnicu i želi pokrenuti referendum o izlasku Francuske iz EU-a. U nedjelju 23. travnja Macron je u prvom krugu izbora bio u vodstvu s 23.9 posto glasova, dok je Le Pen ostvarila 21.7 posto podrške. Ovo je prvi put u suvremenoj Francuskoj da Socijalistička stranka i Republikanska stranka ne sudjeluju u izbornoj utrci".
Stavovi kandidata
"Mogućnost da će Le Pen biti poražena izazvala je olakšanje diljem Europe, a njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker preko svojih su predstavnika na Twitteru izrazili potporu i čestitali Macronu.
Marie Sixte, Macronova pobornica, kaže da će drugi krug izbora biti glasanje za ili protiv Europe, i da tu nije toliko bitna sama osoba za koju se glasa.
Macron je izjavio da želi osigurati nadu i za Francusku i za Europu, a koristio se i retorikom Le Pen, rekavši da će biti "predsjednik patriota protiv prijetnje nacionalista".
Le Pen nije u svojem govoru spominjala EU, ali je rekla da će nastojati obraniti Francusku od globalizacije i vladajućih elita, što se neizravno odnosi na francusko članstvo u EU-u.
Nedjeljni rezultati prvog kruga pokazuju da debata još nije gotova".
Sedam milijuna glasova
"Marine Le Pen dobila je sedam milijuna glasova, čime je nadmašila svojeg oca Jean-Marie Le Pena, koji je 2002. godine osvojio 4,8 milijuna glasova, ali je na kraju izgubio od Jacquesa Chiraca.
Le Pen će se natjecati protiv Macrona, koji je smireniji od konzervativnoga Francoisa Fillona i manje radikalan od lijevo orijentiranoga Jean-Luca Melenchona, koji su završili na trećem i četvrtom mjestu prvog kruga glasanja.
Le Pen je bila bolja i od svoje stranke, Nacionalne fronte, koja je u prosincu 2015. godine postigla svoj rekord od 6.8 milijuna glasača. Krajnja desnica, koja se izjašnjava protiv EU-a i useljenika, vrlo će vjerojatno ostati snažna politička sila u Francuskoj - bez obzira na ishod izbora.
Le Pen uvelike ovisi o glasovima konzervativaca, koji su podijeljeni. Neki tvrde da će, ako odluče glasti za krajnju desnicu, Francuskom zavladati kaos, a opet, čudno im je glasati za Macrona, protiv kojeg su se dosad odlučno borili", zaključuje Maurice za EUobserver.