NEZAVISNI saborski zastupnik Bojan Glavašević gostovao je u Novom danu na N1 televiziji, gdje je komentirao hrvatsku vanjsku politiku, odnose sa Srbijom i BiH i druge teme.
Ocjenjujući hrvatsku vanjsku politiku, Bojan Glavašević je rekao da je neuspješna.
“Neuspješna je jer europske teme nisu pitanje vanjske politike, nego europske integracije. Otkako je postao predsjednik vlade Plenković, od svih politika može se izdvojiti samo jedna uspješna stvar – približavanje Hrvatske jezgri EU. Na razini forme to će se dogoditi ulaskom u eurozonu i Schengen, na formalnoj razini to je uspješna politika, ali ne čini forma zemlje uspješnima, nego uvjeti života i ekonomska situacija koje Hrvatska ne zadovoljava", rekao je.
"Naši ljudi su i dalje u velikom riziku od siromaštva, vlada nije bila uspješna. A kad govorimo o vanjskoj politici u smislu susjedske, ni o čemu zapravo ne možemo govoriti. Imali smo inicijativu za opoziv Gordana Grlića Radmana i tad sam spomenuo primjer međunarodne razvojne pomoći i suradnje.
Hrvatska najveći dio međunarodne pomoći ima u području multilaterale. Umjesto da Hrvatska zemljama u susjedstvu ponudi konkretnu ideju kako ih privući u našu sferu utjecaja, učiniti im privlačnom ideju EU, da budemo njihova vrata, mi to ne radimo jer u bilateralnu suradnju ne ulažemo ništa", kazao je.
Nadstranački uspjesi
Ističe da Pelješki most nije zasluga jedne osobe ili jedne stranke: “S obzirom na to da je to projekt koji se proteže od prvog dana neovisnosti, mislim da sve generacije političarki i političara koji su radili na tome mogu preuzeti dio uspjeha.
Ne mislim da je to uspjeh jedne vlade, kao ni bilo koji kapitalni projekt u jednoj zemlji, to se nijednoj osobi ni stranci ne može pripisati. Kad se vlada promijeni, voli govoriti kako ništa prije nije valjalo, svaki put naslijedite nešto za što možete reći da je super stvar, to treba nastaviti i graditi dalje.
Zakon o žrtvama seksualnog nasilja koje smo od 2012. kolega Matić i ja slagali, naslanjao se na neke stvari koje je Jadranka Kosor radila ranije. Postoje nadstranački uspjesi", kaže.
Ideja jasnog europskog puta
Odnos predsjednika vlade i države, smatra, trebalo je već davno mijenjati:
“Iz pozicije člana Odbora za vanjsku politiku mogu reći da malo ili nimalo sukreiranja u saboru vidimo između dva brda i to nas je dovelo do toga da u preko pola diplomatskih predstavništva trenutno nemamo šefove misija. Taj konflikt se mora riješiti, sustav je paraliziran. To slabi naš utjecaj.
Ako pogledate Srbiju, Vučić uz koncept srpskog svijeta koji operacionalizira kroz ideju otvorenog Balkana zemljama s kojima je imao komplekse odnose, uvlači i sferu utjecaja Srbije, Rusije, Kine… Umjesto da Hrvatska ponudi neki koncept da se suprotstavi ideji srpskog svijeta, jasan europski put, mi nemamo ništa tog tipa. Naša vanjska politika bila je fiksirana na izborni zakon u BiH, sve su stavili na to, a na kraju se i nije promijenio.”
Istaknuo je da je promjena zakona u izbornoj godini protivna svim konvencijama, govoreći o BiH. “I dalje postoji problem da se većina političkih aktera drži nacionalističkih politika koje su nas i dovele do paralize sustava. Kako ćemo s istim stvarima dobiti drugačiji ishod”, pitao je Glavašević.
“Hrvatska se dosad nije postavljala kao bona fide partner. Naš utjecaj na politiku BiH je bio predirektan. Utjecaj Srbije je bio još manje fer, još više usmjeren prema separatizmu. Malo je povjerenja među akterima”, dodao je.
“Najviši državni dužnosnici nemaju mogućnost privatnog posjeta”
Smatra da je Vučićev pokušaj privatnog posjeta Hrvatskoj provokacija.
“Naravno da je bila riječ o provokaciji. Najviši državni dužnosnici nemaju mogućnost privatnog posjeta – kako će kao štićena osoba pobjeći osiguranju i prijeći granicu? To nije moguće. Kad prijeđe granicu kao šef susjedne države, Hrvatska ima obvezu štititi ga", kaže.
"Ti protokoli su jako dobro uhodani, koliko se ranije stvari dogovaraju i da, Hrvatska mora dati pristanak da bi šef bilo koje države došao pod uvjetima pod kojima mora putovati. To je bio jasan pokušaj dizanja tenzija prije Oluje, manipuliranje jasenovačkim žrtvama u svrhu srpske unutarnje politike. S druge strane Vučić naporno radi na pregovorima s Hrvatima u Srbiji koji su prvi put dobili predstavnika u Skupštini, a izgleda da će ući u vladu", rekao je.
Govoreći o odnosima sa Slovenijom, istaknuo je da ishod arbitraže nije bio loš ni za Hrvatsku ni za Sloveniju. Ključnim smatra pitanje migrantske krize.
“Unatoč presudama Hrvatskoj za tretman migranata, čini se da nije došlo do promjene. Veliki je promašaj Plenkovića što je dozvolio da se od Hrvatske radi vojna krajina, nehumano predziđe EU-a gdje se mogu mlatiti ljudi, kršiti se njihova prava… To treba promijeniti i pristanak na takvu vrstu politike prema migrantima nas umanjuje. Možemo dobiti Schengen, ali to je prljav posao koji je Plenkovićeva vlada odrađivala ne znam za koga”, rekao je Glavašević.
“Postoji omerta među HDZ-ovcima o tom dronu”
Na kraju se dotaknuo rata u Ukrajini i zalutalog drona u Zagrebu. “O dronu sam više puta pitao – postoji omerta među HDZ-ovcima o tom dronu. Kolegica Peović je pitala Plenkovića što je pokazala istraga o dronu i on je odgovorio osorno da sigurno nisu njegovi prijatelji poslali taj dron, ali da možda njezini jesu. Mi pokušavamo saznati odgovor na to pitanje, ali ga Plenković i njegovi ministri ne daju”, zaključio je Glavašević.