PRIJEDLOG mirovinske reforme koji je vlada RH jučer uputila u sabor izazvao je burne reakcije u društvu. Sindikati su zbog prijedloga mirovinske reforme već najavili prosvjed, ali nisu nezadovoljni samo oni. Ni poslodavci i mirovinski fondovi nisu zadovoljni, ali jedna skupina ljudi itekako može slaviti - oni s povlaštenim mirovinama.
Naime, u sustav povlaštenih mirovina nije se diralo, dok se s druge strane predložilo da ljudi do umirovljenja rade dulje, da se kažnjava prijevremeno umirovljenje te da se dira u 2. mirovinski stup.
Članovi radne skupine za mirovinsku reformu međusobno se ne slažu oko mnogih stvari, no jedinstveni su u stavu da se predloženim izmjenama neće riješiti najveći problem mirovinskog sustava, a to je prevelik broj povlaštenih mirovina, među kojima prednjače one braniteljske.
Zanimljivo je i da savjeti stručnjaka s područja radnog zakonodavstva koji su pozvani u radnu skupinu uopće nisu poslušani.
Brojna razmimoilaženja, ali jedinstvo oko problema povlaštenih mirovina
Sindikati i udruge umirovljenika ne slažu se sa stručnjacima i predstavnicima financijske industrije oko brojnih stvari: oko modela 2. stupa, produljenja radnog vijeka za odlazak u mirovinu, visine potrošnje budžetskih sredstava na sve siromašnije umirovljenike te dopuštenja rada za umirovljenike.
Također imaju i različita razmišljanja o uštedama. Dok sindikalni predstavnici tvrde da se na umirovljenicima, koji su ionako osiromašeni, želi dodatno uštedjeti, stručnjaci upozoravaju kako bi predložene izmjene mirovinskog sustava mogle stvoriti nova dugovanja.
No suprotstavljeni članovi radne skupine za mirovinsku reformu složili su se oko jedne stvari - treba riješiti problem prevelikog izdvajanja na povlaštene mirovine. A taj problem uopće nije razmotren niti se išta predložilo u vezi s povlaštenim mirovinama.
Golemi troškovi za povlaštene mirovine
Najveći dio korisnika povlaštenih mirovina je oko 105 tisuća branitelja i članova njihovih obitelji. Manjim dijelom među oko 175 tisuća ukupnog broja korisnika povlaštenih mirovina spadaju i pripadnici HVO-a, bivši pripadnici MUP-a, sudionici Drugog svjetskog rata, bivši politički zatvorenici, bivši sabornici, ustavni suci, ministri i umirovljeni vojnici.
Radi se o oko 15 posto povlaštenih umirovljenika, među njih oko 1.233.000 koji primaju mirovinu. Prema tvrdnjama udruge Sindikat umirovljenika Hrvatske, na povlaštene mirovine odlazi između 25 i 30 posto sredstava izdvojenih za mirovine, odnosno oko 8,7 milijardi kuna. Godišnje se za sve mirovine izdvaja gotovo 38 milijardi kuna.
"Europska komisija je također tražila reformu sustava povlaštenih mirovina. Nije tražila povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu ili druge stvari, ali je tražila spomenutu reformu. No to se u prijedlogu vlade nije ni dotaknulo", izjavila je za Index Jasna Petrović, predsjednica udruge Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Petrović smatra da je vlada to izbjegnula dotaći zbog podrške koju ima od Hrvatske stranke umirovljenika i njezina lidera Silvana Hrelje.
Tako da je za nju najavljena mirovinska reforma posljedica političke trgovine, a ne osluškivanja struke, sindikata i postojeće prakse u Europskoj uniji.
I stručnjaci protiv najavljenih izmjena
Da prijedlog reforme nije dobar slaže se i izv. prof. dr. sc. Ivana Vukorepa, profesorica na Katedri za radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, iako o mnogim detaljima ima dijametralno suprotno mišljenje od naše prethodne sugovornice iz sindikata umirovljenika, pogotovo o poticanju ulaska umirovljenika na tržište rada.
Podsjetimo, Vukorepa je zajedno s prof. dr. sc. Željkom Potočnjakom pripremila opsežnu kritičku analizu i argumentaciju u odnosu na predložene mjere mirovinske reforme te su je u srpnju uputili resornom ministarstvu i članovima radne skupine. Iako su oboje pozvani za članove radne skupine za mirovinsku reformu, njihovi stavovi očito nisu uvaženi.
''Istaknuli smo mjere koje smatramo dobre i nužne kao što je podizanje dobi za odlazak u mirovinu i stimulacija dužeg rada. Također smo istaknuli koje mjere smatramo spornim, kao što je primjerice proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi bez umanjenja mirovine, kao i predloženu mjeru povratka u prvi stup uz pravo na dodatak od 27 posto ili ostanak u oba stupa bez dodatka, odnosno sada u korigiranoj verziji uz pravo na djelomični dodatak. Također smo upozorili na još neke probleme u sustavu i nužne prilagodbe mirovinskog i zdravstvenog sustava, kao i radnog i poreznog zakonodavstva, ako želimo dugoročno održiv sustav s primjerenim mirovinama. Svojom analizom željeli smo pridonijeti poboljšanju sustava'', prisjetila se naša sugovornica čiji je znanstveni rad već godinama posvećen mirovinskoj problematici.
Potreba za razdvajanjem mirovina i točnijim izračunom održivosti sustava
No Vukorepa je također kritizirala izostanak promjene u sustavu povlaštenih mirovina.
Za profesoricu naime nije samo problem u 175 tisuća povlaštenih imovina nego i u tome što je prema njezinom izračunu čak preko 50 posto mirovina iz prvog stupa izračunato dijelom po povlaštenim osnovama.
"Još 2011. g. sam izračunala taj podatak da u okviru prvog stupa više od 50 posto umirovljenika prima mirovinu izvan općeg pravila. Ili kao povlaštene skupine po posebnim propisima ili u obliku nekih drugih povoljnosti, npr. kroz najnižu mirovinu ili kroz pojedine oblike posebnih mirovina s fiktivnim, zapravo poklonjenim, mirovinskim stažem. Promjene sam predložila u više svojih radova, tako da se napravi pravo razdvajanje, a ne fiktivno, kako je pokušala SDP-ova Vlada Zorana Milanovića. To je bio također potpuno pogrešan pristup", navela je za Index Vukorepa, ističući potrebu za razdvajanjem i izračunom za svakog korisnika - koliko mu iznosi zarađeni dio mirovine, a koliko se odnosi na povlašteni.
"Trebalo bi napraviti razdvajanje mirovina na zarađeni dio, povlašteni dio i socijalni dio. I onda bi se točno mogla vidjeti održivost mirovinskog sustava i koliko ima prostora za podizanje mirovina u okviru prvog stupa koji bi se trebao financirati isključivo doprinosima aktivne generacije, a ne iz državnog proračuna. Time bi se unaprijedila transparentnost i omogućila prilagodba povlaštenih dijelova mirovina ovisno o raspoloživim proračunskim sredstvima. Zarađeno se treba isplaćivati, a za povlašten dio treba vidjeti koliko ima sredstava u proračunu. Žao mi je što se nije napravio bolji i cjelovitiji prijedlog izmjena", izjavila je.
Upitana o mogućim razlozima da povlaštene mirovine nisu ni taknute prijedlogom reforme profesorica je odgovorila "kako se radi o dosta osjetljivom pitanju", kao i da izmjene predviđaju mnogo posla.
"HZMO, koji ima sve podatke od 1970. godine, trebao bi provesti nove izračune i puno je interesa vezanog uz te izmjene", navela je argumentirajući kako se radi o velikom i osjetljivom poslu, ali i da ga je nužno i praktično moguće napraviti.
"Trebalo bi uvesti i podjednake stope doprinosa za sve vrste dohotka, kako bi se poboljšala razina budućih mirovina posebice za rastući broj atipičnih radnika koji rade na studentski ugovor, ugovor o djelu ili autorskom djelu, a koji podliježu puno nižoj stopi doprinosa", poručila je stručnjakinja za radno i socijalno zakonodavstvo.