Vrhovni sud UN-a mogao bi izdati hitne mjere kojima bi se Izraelu naredilo da prekine svoje vojne operacije u Gazi. Današnja sjednica Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Den Haagu dio je slučaja koji je pokrenula Južnoafrička Republika, a u kojem se tvrdi da Izrael provodi genocid.
U raspravi pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), također poznatim kao Svjetski sud, Južnoafrička Republika je zahtijevala hitnu obustavu izraelske zračne i kopnene ofenzive na palestinsku enklavu, za koju je rekla da joj je cilj "uništenje stanovništva" u Gazi.
"Izrael ima genocidnu namjeru protiv Palestinaca u Gazi. To je vidljivo iz načina na koji se vodi ovaj vojni napad. Namjera da se uništi Gazu promovira se na najvišoj državnoj razini", rekao je sudu Tembeka Ngcukaitobi, odvjetnik Visokog suda JAR-a.
Izrael: Pretorija igra ulogu vražjeg odvjetnika
Izrael je odbacio optužbe za genocid kao neutemeljene i optužio Pretoriju da igra ulogu vražjeg odvjetnika za Hamas, palestinsku islamističku militantnu skupinu protiv koje Izrael ratuje u Gazi.
Konvencija o genocidu iz 1948. definira ga kao "djela počinjena s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelomično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina".
Izrael je pokrenuo sveobuhvatni rat nakon prekograničnog divljanja militanata Hamasa 7. listopada, u kojem je, kako su izraelski dužnosnici rekli, ubijeno 1200 ljudi, a 240 ih je odvedeno u Gazu kao taoci.
Južnoafrička Republika traži devet privremenih mjera
Južnoafrička Republika, koja snažno podupire Palestince, zatražila je od suda izdavanje devet privremenih mjera, uključujući prekid vojnih aktivnosti Izraela, dok razmatra optužbu za genocid. Presuda se ne očekuje uskoro, na nju bi se moglo čekati i godinama.
Izrael je bijesno reagirao na optužbe za genocid, optužujući Južnu Afriku za iskrivljavanje istine. Rekao je da ima pravo braniti se i da cilja borce Hamasa, a ne palestinske civile.
Izrael je tražio od sudaca da odbace zahtjev Južne Afrike za koji tvrdi da se temelji na "uvelike iskrivljenim" i neutemeljenim optužbama o nepostojećem genocidu.
Dva ključna pitanja
Prilikom donošenja presude, 17 sudaca (15 stalnih sudaca, plus po jedan iz Južne Afrike i Izraela) mora odgovoriti na dva pitanja.
Prvo, slažu li se navodi Južnoafričke Republike s UN-ovom Konvencijom o genocidu iz 1948. godine, čiji su potpisnici Izrael i Južna Afrika, koja definira što je genocid. U ovoj preliminarnoj fazi slučaja letvica je relativno niska.
Drugo, postoji li vjerojatan rizik od nepopravljive štete palestinskom narodu u Gazi ako se izraelska vojna akcija nastavi.
Sud ne može prisiliti Izrael na djelovanje
Također, suci nisu ograničeni na specifične zahtjeve Južne Afrike. Panel bi jednostavno mogao dati upute Izraelu da osigura da su njegovi postupci u skladu s međunarodnim pravom i da osigura da ne čini ništa što bi spriječilo isporuke hrane, vode ili lijekova.
ICJ, međutim, ima samo ovlasti davati savjetodavna mišljenja. I dok su njegove odluke u teoriji pravno obvezujuće, sud nema način da ih provede. Ako presuda bude protiv Izraela, gotovo je sigurno da će ju Izrael ignorirati.
To bi, međutim, izvršilo dodatni politički pritisak da Izrael poradi na prekidu vatre te će pojačati pritisak na njegove najjače međunarodne saveznike da učine sve što mogu iza kulisa kako bi pronašli rješenje i zajamčili da će humanitarna pomoć stići tamo gdje je potrebna.
Konačnu odluku bi se moglo čekati godinama
JAR se nakon apartheida zalaže za "palestinsku stvar", što je odnos koji je nastao kada je borbu Afričkog nacionalnog kongresa protiv vladavine bijele manjine podržala Palestinska oslobodilačka organizacija Jasera Arafata.
Sud danas neće odlučivati o optužbama za genocid - ti bi postupci mogli trajati godinama.