I DOK premijerka Jadranka Kosor još uvijek ne zna što bi s predsjednikovim zahtjevom za micanjem križeva iz javnih ustanova i traži dodatna pojašnjenja njegove prilično jasne poruke, kandidat HDZ-a za nasljednika Stjepana Mesića Andrija Hebrang prilično se odrješito očitovao o jučerašnjim izjavama Stjepana Mesića.
"Hrvatska je sekularna država, ali to ne znači ljudi ne smiju isticati vjerske simbole u svojim uredima. I sada i dok sam bio ministar obrane u kancelariji sam držao kip Majke Božje. Ona mi je, kao i svim hrvatskim braniteljima, pomogla da uspješno završimo Domovinski rat. Pod križem je stvorena Hrvatska vojska, s križem i krunicom izvojevali smo pobjedu, ti simboli nikoga ne vrijeđaju i nećemo ih se sada odreći. Križ je pomogao stvaranje hrvatske države, pomoći će i njezinom očuvanju", izjavio je Hebrang Novom listu.
Neovisni predsjednički kandidat Miroslav Tuđman smatra da su križevi "dio našeg nacionalnog identiteta" i da ih se "ne možemo odreći", dok se predsjednički kandidat SDP-a Ivo Josipović, kandidatkinja HNS-a Vesna Pusić i IDS-ov kandidat Damir Kajin s time nimalo ne slažu.
Pusić, Josipović, Kajin: Križevima nije mjesto u policiji, vojsci, sudovima i uredima
Kajinu, primjerice, nisu sporni križevi u bolničkim sobama, iako zna da nisu svi koji se liječe katolici, ali smatra da tamo gdje se vode javne politike - u školi, policiji, vojsci, uredima, na sudovima - križevima nije mjesto.
"Ne treba ratovati oko toga, ali mislim da ne treba niti kroz to isticanje slati poruku da je, primjerice, u vojsci ili na sudu poželjan jedino onaj tko je rimokatolik",kazao je listu Kajin. Pusić napominje da sve crkve, po svojoj logici i poslanju, žele proširiti svoja uvjerenja, a na državi je odgovornost da postavi granice. Josipović ističe da "u Hrvatskoj žive građani različitih vjerskih uvjerenja, treba poštivati uvjerenja svakoga čovjeka, ali ne na način da se pritom narušava načela sekularne države". Križeve u vojsci, općinama i policiji smatra pogrešnim.
Goldstein: Zašto vjerski obred za Dan domovinske zahvalnosti ne bi bio održan u džamiji ili pravoslavnoj crkvi?
Predstavnici vjerskih zajednica su oprezniji, pa tako predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Šefko Omerbašić kaže da "poštuje sve simbole i znakove drugih religija" i da Muslimani žele biti tolerantni prema svima.
"Ne želimo ulaziti u taj sukob koji očito dugo tinja i može se riješiti samo sporazumom te dvije strane, a ne da mi dajemo svoje sugestije", kazao je Omerbašić. Predsjednik židovske vjerske zajednice Bet Israel Ivo Goldstein, da se naslutiti, ne bježi od konstatacije da katolici uživaju monopol u Hrvatskoj.
"Iz dijela crkvenih krugova iznose se teze da je Hrvatska katolička zemlja, ali dio crkvenih publicista i javnih radnika poput Živka Kustića ili Ivana Grubišića tome se s mnogo argumenata protivi. Uistinu, zašto vjerski obred za Dan domovinske zahvalnosti ne bi bio održan u džamiji ili pravoslavnoj crkvi?", zapitao se Goldstein u izjavi Novom listu.