PRIJEDLOG Europske komisije za stvaranjem jedinstvene trgovinske zone na Zapadnom Balkanu ponajprije je politički, a manje gospodarski koncept. U ekonomskom smislu opravdano je govoriti o trgovinskoj zoni zemalja tzv. "Zapadnog Balkana" u kontekstu CEFTA-e.

"Konkretan ekonomski interes definiranja tog prostora je pojednostavljivanje poslovanja za sve gospodarske subjekte, te lakši plasman i replasman kapitala u regiji što je interes EU. Hrvatska ima bilateralne sporazume sa svim zemljama Zapadnog balkana koje također međusobno imaju bilateralne sporazume. Čak i u slučaju potpisivanja multilateralnog sporazuma neophodno je razdoblje prilagodbe"- navodi se u priopćenju Hrvatske gospodarske komore.

Kao primjer navodi se suradnja Hrvatske i Makedonije koje imaju zonu slobodne trgovine, ali i kontingente koji koče još snažniju i kvalitetniju međusobnu razmjenu.

Nadalje, u HGK-u smatraju da bi Hrvatska, gledano teoretski, mogla kratkoročno izvući određene beneficije, ali dugoročno ne. Ističe se da je interes hrvatske standardi EU i punopravno članstvo kao konačni rezultat prilagodbe društva, što ne isključuje suradnju putem članstva u CEFTA-i.

"U političkom smislu, ovaj koncept trgovinske zone na Zapadnom Balkanu je opasan jer pokazuje da EU ni danas nema jasnu koncepciju oko rješavanja pitanja odnosa, prije svega Srbije i Crne Gore, statusa Kosova i Bosne i Hercegovine te dinamike priključenja ovih zemalja EU. Formiranjem nove Zone slobodne trgovine EU pokušava ponoviti priču srednjoeuropskih zemalja s početka 90-ih" - upozoravaju u HGK-u.