MANJE od 40 posto kućanstava u Hrvatskoj pojede sav kruh koji kupi, pokazalo je istraživanje GfK, što znači da Hrvati godišnje bace oko 600 milijuna eura kruha! Razbacivanje hranom nije prestalo ni unatoč krizi, a najviše kruha baci se u Dalmaciji.
Kupljeni kruh u potpunosti iskorištava tek 35 posto Dalmatinaca, a slijede ih Zagrepčani sa 37 posto. Ipak, ima i onih koji znaju kako iskoristiti svaku mrvicu kupljenog kruha. Oko 47 posto kućanstava kruh prerađuje za krušne mrvice ili životinjsku hranu. Samo 14 posto kućanstava potpuno baca kruh.
Najmanje kruha baca se u Istri i Primorju, gdje ga sasvim iskorištava 54 posto kućanstava, zatim u Lici, Kordunu i Banovini gdje kruh potpuno iskorištava 53 posto kućanstava, te u Slavoniji gdje kruh sasvim koristi 44 posto kućanstava.
Zanimljivo je spomenuti kako je slično ispitivanje provedeno i u susjednoj Sloveniji. Slovenci godišnje bace kruh u vrijednosti od 28 milijuna eura, ali su ipak puno racionalniji od Hrvata. Nepojedeni se kruh u Sloveniji, naime, odnosi na posebna odlagališta i koristi kao sekundarna sirovina.