Hrvatska javna uprava je grozna. Zašto?

NEGATIVNE reakcije ne jenjavaju iako nitko nije iznenađen ocjenom globalnog izvješća o konkurentnosti u kojem je Hrvatsku prestigla Srbija, a po efikasnosti javne uprave je pri samom dnu s najgorim državama svijeta. 

Frustriranost javnom upravom anketiranih poduzetnika iz Hrvatske koji su sudjelovali u ispitivanju i više je nego očita.

Podsjetimo, u izvješću o globalnoj konkurentnosti za 2018. godinu Svjetskog gospodarskog foruma objavljenog prošlog tjedna, Hrvatska je po konkurentnosti na 68. mjestu od 140 gospodarstava svijeta, s ocjenom 60,1.

U nizu pokazatelja kojima se utvrđuje konkurentnost među najgorim se pokazala javna uprava. Hrvatska je zauzela 128. mjesto, dok je na zadnjem 137. mjestu Venecuela, u kojoj je ekonomska kriza s ogromnom inflacijom izgladnila stanovništvo do mjere da se počelo prodavati i trulo meso.

Venezuela, nekad perspektivna zemlja i jedna od najvećih izvoznica nafte na svijetu, potpuno je uništena.

Lošije od Hrvatske po učinkovitosti javnog sektora još su Salvador, Nikaragva, Haiti, Bolivija, Angola, Zimbabve, Čad, Bosna i Hercegovina, DR Kongo, Mauritanija i Jemen. 

Čak 27,9 milijardi kuna godišnje košta hrvatska javna uprava hrvatske porezne obveznike koji zato ne zaslužuju da bude jedna od najneefikasnijih na svijetu. Naime, na nju se troši samo oko 10 milijardi kuna manje nego se godišnje potroši na sve mirovine u Hrvatskoj.

Gradonačelnik Bjelovara: Naš sustav je kao crno-bijeli TV

Podaci o poziciji Hrvatske vezani uz kvalitetu i efikasnost javne uprave nisu iznenadili bjelovarskog gradonačelnika Darija Hrebaka.

"Upozoravam na tu temu već duže vrijeme jer predstavlja veliku kočnicu za rast i za razvoj. Dapače, na gradskoj razini, u Bjelovaru, taj smo problem odmah adresirali i do kraja godine Bjelovar će digitalizirati sve procese u gradskoj upravi i time ćemo biti ne samo brži i efikasniji, nego transparentniji svim građanima i poduzetnicima. Već je sad po službenim informacijama Bjelovar treći grad u RH po brzini izdavanja dozvola. Također smo zabranili zapošljavanje na 3 godine jer smo shvatili da imamo previse zaposlenika i time smo u samo godinu i pol dana uštedjeli oko 1,5 milijuna kuna", istaknuo je koji su glavni problemi sustava javne uprave koje je krenuo rješavati u svome gradu.

Podsjetimo, Hrebak je počeo prezentirati u lokalnoj politici nove vrijednosti jer se istaknuo borbom protiv suvišne birokracije, političkog zapošljavanja, uveo je porezne olakšice za investitore, a Bjelovar je među prvima uveo za gospodarstvo status "tax free" grada.

"Slikovito rečeno, naša javna uprava, državni birokratski aparat u odnosu na vrijeme u kojem živimo i radimo je kao crno-bijeli TV u odnosu na pametne telefone i internet. Naš model javne uprave - birokratiziran, trom i glomazan - je zastario, etatistički model koji baštine i HDZ i SDP i koji je sam sebi postao svrha. I stvarnost je da taj model ne može dobro funkcionirati u današnje vrijeme, on dobro ne zadovoljava niti potrebe građana, ni gospodarstva", naveo je.

Hrvatska treba temeljiti redizajn, a ne rasipanje novca na stranačke uhljebe i gubitaše

Hrebak je istaknuo da Hrvatska treba temeljiti redizajn - kako razmišljanja o ulozi javne uprave u državi tako i redizajn cijelog modela državnog aparata, tako da on postane servis za građane i poduzetnike u 21. stoljeću.

"A to sigurno nije da se bavi zapošljavanjem partijskih kadrova ili davanjem novca poreznih obveznika neuspješnim tvrtkama", dodao je, upozorivši da se moderno gospodarstvo 21. stoljeća ne može graditi na potrošenom birokratskom aparatu iz prošlog stoljeća.

"Slušamo povremeno o “reformama”, “mini-reformama” i sličnim obećanjima, ali to sve otprilike zvuči kao da ćemo nabrijati zaprežna kola i biti uspješni u utrci Formule 1. Nama treba javni servis usmjeren prema tome da omogući stvaranje nove vrijednosti, a ne da je prepreka tome, da bude fokusiran na potrebe građana, a ne samog sebe. To je osnovni postulat", naveo je Hrebak glavni problem javne uprave - da je ovakva javna uprava zapravo svrha sama sebi i ne ispunjava funkciju za koju je plaćena od strane poreznih obveznika.

Županije hitno treba ukinuti, javnim poduzećima profesionalno upravljati

Loša javna uprava odrazila se i na indeks sklonosti poslovnom riziku, po kojem je Hrvatska na samom dnu, 137. na ljestvici globalne konkurentnosti.

Hrebak je zato za Index naveo i tri ključne stvari za koje vjeruje da bi u relativno kratkom roku mogle poboljšati uvjete za poslovanje, podići kvalitetu javnih servisa prema građanima i poduzetnicima te olakšati pokretanje posla i stvaranje nove vrijednosti:

"1. Digitalizacija procesa javne uprave i smanjivanje kompletne birokracije. Zemlja poput Hrvatske ne treba imati više od 12 ministarstava za početak, što bi poboljšalo transparentnost, brzinu i efikasnost.
2. Redizajn teritorijalnog ustroja - gotovo odmah možemo ukinuti županije, to je prvi korak, a onda nastavak. Garantiram da bi građani i poduzetnici imali bolju i bržu uslugu nego danas.

3. Upravljanje javnim poduzećima - tu postoje ogromne rezerve i javna poduzeća trebaju prestati biti servisi za zapošljavanje podobnih, nego se njima treba upravljati profesionalno i tržišno i tada mogu biti poticaj za poduzetništvo i inovacije."

Profesor Koprić: Glavni problem je nedostatak političke volje za promjenom

Za dugogodišnjeg stručnjaka iz područja javne uprave, prof. dr. sc. Ivana Koprića, predstojnika Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prvi problem koji bi trebalo rješavati je izostanak političke volje da se reformira javna uprava. Da se modernizira tako da pruži veću kvalitetu javnih usluga, kao i da se orijentira na građane, a ne na vlast.

"Pritom, treba naglasiti da je zadnja ozbiljna promjena s pozitivnim posljedicama napravljena uvođenjem sustava e-građanin, još za mandata vlade Zorana Milanovića. Ipak, i njegova je vlada na mnogo mjesta i u mnogo prilika postavljala zapreke i kočila reformu, umjesto da ju vodi. U mandatima narednih vlada postoji tek niz manjih promjena koje su inicirale, a koje ne mogu dovesti do bitnog popravljanja kvalitete javne uprave. Naravno, trebalo bi u područja na kojima valja raditi uvrstiti i pravosuđe, ali tu nemam kompetencije, ne bavim se tim područjem i ne bih htio komentirati", naveo je Koprić za Index.

Njegove preporuke, kao znanstvenika koji je objavio niz radova o javnoj upravi, također predviđaju smanjenje ogromnog broja tijela javne vlasti, kako bi se povećala učinkovitost sustava.

"Potrebno je: smanjiti broj jedinica lokalne samouprave u velikoj mjeri, provesti decentralizaciju javnih poslova, politika i ovlasti, te regionalizirati zemlju. Uvesti niz inovacija koje bi popravile kvalitetu oblikovanja zakona, drugih propisa i javnih politika. Smanjiti fragmentaciju u javnoj upravi, jer sada ne samo da imamo velik broj ministarstava i javnih agencija nego imamo sve skupa oko 6.000 tijela javne vlasti koje nitko ne može efektivno koordinirati ili nadzirati", upozorio je na glavne probleme.

Prema njegovom mišljenju, treba pojednostaviti i procedure.

"Jer se previše formalno prilazi mnogim pitanjima i birokratizira bez ikakve potrebe, uz neefikasne programe i postupke obrade i korištenja podataka i informacija koji su miljama daleko od koncepta pametne digitalizacije. Država bi trebala zahtijevati da na radnim mjestima u javnoj upravi rade ljudi koji su upravo za taj posao obrazovani, dok se zapravo prema upravnom obrazovanju odnosi ne maćehinski, nego s potpunim ignoriranjem", sažeo je preporuke prof. Koprić.

Iako je za Index potvrdio kako globalni indeks i pozicija potvrđuje da je Hrvatska neuspješna zemlja, Koprić je želio i upozoriti na metodologiju Svjetskog gospodarskog foruma i određene manipulacije pa njegovu analizu objavljujemo u nastavku u cijelosti.

Profesor Koprić o elementima opće konkurentnosti zemlje

"World Economic Forum, Global Competitiveness Report 2018, ima nekoliko komponenti opće konkurentnosti zemlje. Jedan od njih je uspješnost javnog sektora, kod kojeg je Hrvatska na 128. mjestu (ne na predzadnjem kako je netko objavio na Facebooku, a prenijeli neki mediji), od 140, koji se i sam sastoji od više elemenata. Riječ je o sljedećim elementima:

Opterećenje ekonomije pravnom regulacijom i zahtjevima (burden of government regulation), gdje se odgovara na pitanja koliko je opterećujuće za poduzeća poštovanje propisa (u smislu raznih dozvola, propisa koji reguliraju djelovanje, financijskog i drugog izvještavanja koje je obavezno, itd.). Hrvatska je na ljestvici po tom elementu na 138. od 140 mjesta, s ocjenom 1,9 (najbolja je ocjena 7).

Efikasnost pravnog okvira i pravosuđa u rješavanju sporova (efficiency of legal framework in settling disputes). Hrvatska je tu na 139. od 140 mjesta, s ocjenom 1,9 (najbolja je ocjena 7).

Indeks e-sudjelovanja (e-participation indeks) odgovara na pitanje koliko su informacije javne uprave dostupne online, koliko je dobra praksa e-konzultiranja i uključivanja u procese donošenja odluka. Hrvatska je tu na 56. mjestu, od 138, s ocjenom 0,77 (najbolja je ocjena 1,00).

Kolika je okrenutost javne uprave prema budućnosti (future orientation of government) je kompozitni pokazatelj, koji se i sam sastoji od četiri indikatora. Hrvatska je tu na 133. mjestu, od 140, s ocjenom 2,4 (najbolja je ocjena 7). Kod ovog se indikatora pita sljedeće:

Koliko se brzo pravni sustav prilagođava modelu digitalnog poslovanja? Hrvatska je tu na 128. mjestu s ocjenom 2,4.

Koliko su vladine javne politike relevantne za poslovanje stabilne? Hrvatska je tu na 133. mjestu s ocjenom 2,2.

Koliko brzo vlada efektivno reagira na tehnološke promjene, društvene i demografske trendove, sigurnosne i ekonomske izazove, i druge promjene? Hrvatska je tu na 122. mjestu s ocjenom 2,7.

"Ne smijemo biti zadovoljni ovakvim rezultatima"

Ima li vlada dugoročnu viziju? Hrvatska je tu na 135. mjestu s ocjenom 1,9.

Inače, ocjena o konkurentnosti ima 12 stupnjeva, a samo u prvom stupnju, koji govori o kvaliteti institucija, ima sedam elemenata, od kojih je uspješnost javnog sektora jedan. Ostali su sigurnost, socijalni kapital, međusobni nadzor i ravnoteža vlasti (funkcioniranje diobe vlasti), transparentnost javne uprave, vlasnička prava, te korporativno upravljanje. Od njih se sigurnost, transparentnost i pojedini indikatori unutar ostalih elemenata odnose na kvalitetu pojedinih segmenata javne uprave. Ukupno je u ovom stupnju, koji govori o kvaliteti institucija, Hrvatska na 74. mjestu od 140 zemalja, s 52 od mogućih 100 bodova.

Također, i u drugim stupnjevima (12) ima indikatora kvalitete pojedinih segmenata javne uprave. U mnogima od njih je Hrvatska rangirana na viša mjesta. Primjerice, po transparentnosti javne uprave je Hrvatska na 50. od 140 mjesta.

Može se zaključiti da je netko plasirajući „vijest“ da je Hrvatska na predzadnjem od 140 zemalja po kvaliteti javne uprave manipulacija ili u najblažem slučaju rezultat neznanja i nesnalaženja s čitanjem najnovijeg izvještaja WEF-a.

Da stvar bude zanimljivija, kod tog jedinog našeg predzadnjeg mjesta riječ je zapravo o – pravosuđu, a ne o javnoj upravi! Možda netko ne razumije razliku između ta dva velika državna sustava? To se naravno može oprostiti svakome građaninu, ali ne onome tko ima ambicije biti ministar u vladi ili na nekom drugom istaknutom javnom poslu.

Takva manipulacija jednim od indikatora, i poturanje jednog kao da je dokaz nevaljalosti svega u javnoj upravi, ne znači da trebamo biti zadovoljni ukupnim rezultatima, i da se smije ignorirati iako i jedan indikator koji Hrvatsku svrstava na predzadnje mjesto.

Valja također naglasiti da postoje i drugi indikatori kojima se pokušava izmjeriti ili pokazati kvalitetu, efikasnost i druge dimenzije javne uprave. Ni jedan nije baš najbolji, i sasvim točan, jer se zasnivaju na ocjenama, a ne na objektivnim činjenicama ili evaluacijama koje bi imale karakter ozbiljnih, velikih i znanstveno utemeljenih studija.

Dodatno valja spomenuti da je Europska komisija upravo objavila niz izvještaja o kvaliteti javne uprave u svih 28 zemalja članica, uključujući i Hrvatsku. Taj izvještaj koji sam za Hrvatsku pisao ja, prema jedinstvenoj, usuglašenoj strukturi koja je dogovorena na razini čitavog projekta „Support for developing better country knowledge on public administration and Institutional capacity building“ je objavljen i može se lako naći, skupa s komentarom svih različitih indikatora, na ovoj adresi", navodi profesor Koprić.