Hrvatska je u 2023. godini po proračunskom manjku iskazanom udjelom u BDP-u bila znatno ispod prosjeka eurozone i EU, pokazali su u ponedjeljak podaci Eurostata.
Ispod prosjeka EU
Na razini eurozone proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u spustio se lani na 3.6 posto, s 3.7 posto u 2022. godini, pokazali su preliminarni izračuni Eurostata.
Na razini EU porastao je, pak, s 3.4 na 3.5 posto BDP-a, utvrdio je Eurostat.
Javna potrošnja u zoni primjene zajedničke europske valute dosegnula je lani vrijednost točno polovine BDP-a. U 2022. odgovarala je 50.6 posto BDP-a.
Na razini EU iznosila je lani 49.4 posto BDP-a i bila je neznatno niža nego u 2022.
Proračunski prihod iskazan udjelom u BDP-u spustio se lani u eurozoni na 46.4 posto, s 47 posto u 2022. godini, pokazali su preliminarni izračuni Eurostata.
Na razini EU kliznuo je s 46.3 na 45.9 posto.
Hrvatska uz Litvu i Švedsku
Proračunski višak bilježili su lani samo Cipar, Danska, Irska i Portugal, u rasponu od 3.1 do 1.2 posto BDP-a.
U 11 zemalja manjak je prekoračio plafon od tri posto, a najveći je bio u Italiji, gdje je iznosio 7.4 posto BDP-a. Slijede Mađarska i Rumunjska s manjkom od nekih 6.7 posto BDP-a.
Hrvatska je prošlu godinu zaključila s manjkom u konsolidiranom proračunu opće države od 528 milijuna eura, što je odgovaralo 0.7 posto BDP-a. U 2022. proračun je bio u višku od 88 milijuna eura, što je odgovaralo 0.1 posto BDP-a.
Javna potrošnja iskazana udjelom u BDP-u bila je lani u Hrvatskoj niža od prosjeka eurozone i iznosila je 47.4 posto. Proračunski prihod bio je, pak, blizu prosjeka u zoni primjene zajedničke valute i iznosio je 46.7 posto.
Najbliže su Hrvatskoj po proračunskom manjku iskazanom udjelom u BDP-u lani bile Švedska i Litva, gdje je iznosio 0.6 odnosno 0.8 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.