DIO VEĆ ugovorenih specijalizacija iz obiteljske medicine mogao bi biti doveden u pitanje zbog neriješenog financiranja, upozorio je KoHOM, koji od Ministarstva zdravstva traži model kojim specijalizacije neće ovisiti o mogućnostima pojedinog doma zdravlja.

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) navodi da trošak specijalizacija najvećim dijelom snose domovi zdravlja, od kojih mnogi nemaju dovoljno novca za njihovu provedbu, dok lokalne zajednice za te troškove nisu predvidjele potrebna sredstva.

Dom zdravlja tijekom višegodišnje specijalizacije liječnika obiteljske medicine mora, uz specijalizanta, financirati i liječnika koji ga zamjenjuje u ordinaciji, što je za dio ustanova postalo ozbiljna prepreka novim specijalizacijama. KoHOM upozorava i da dio mladih liječnika koji već rade u obiteljskoj medicini, ako ne dobiju mogućnost specijalizacije, odlazi na specijalizacije u bolnički sustav.

Planirano 600 novih specijalizacija

KoHOM ističe da odgovornost za planiranje kadrova imaju i županije te Grad Zagreb kao osnivači domova zdravlja, ali smatra da se problem financiranja ne može prepustiti samo lokalnoj razini. Nacionalnim planom predviđeno je 600 novih specijalizacija iz obiteljske medicine u sljedećim godinama, no KoHOM upozorava da bez osiguranog financiranja taj broj neće imati očekivani učinak.

Prema podacima Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, u ordinacijama trenutačno nedostaje oko 120 obiteljskih liječnika, a još je 185 mjesta u Mreži javne zdravstvene službe nepopunjeno. KoHOM stoga procjenjuje da ukupni manjak premašuje 300 liječnika, pri čemu ni ta brojka ne prikazuje potpuno stanje jer dio ordinacija formalno ima nositelja tima, ali nema liječnika koji u njima stalno radi.

Samo u Zagrebu takvih je, navode, oko 120 ordinacija, pa dio pacijenata zbog čestih promjena zamjena mjesecima ili godinama nema stalnog obiteljskog liječnika.