Na popisu birača nalazi se višak od gotovo 470.000 ljudi.
Radi se o ozbiljnom političkom problemu
Prema posljednjim podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, objavljenima u rujnu, u registru birača na dan 30. lipnja 2023. imali smo 3.645.340 birača s prebivalištem u Hrvatskoj i s hrvatskim državljanstvom. To je 469.898 više od broja punoljetnih stanovnika.
I to je ozbiljan politički problem. Stvar je aktualizirana donošenjem konačnog Prijedloga Zakona o izbornim jedinicama. Tako je u saboru zaiskrilo između vladajućih i oporbenih zastupnika oko registra birača, pri čemu je oporba upozoravala da u popisu ima 500.000 birača viška, zbog čega će "glasati i mrtvi", dok vladajući ističu da su pravila jednaka za sve.
Mostov Marin Miletić je u replici ministru pravosuđa Ivanu Malenici upozorio da je 500.000 birača viška te da zbog toga izborna utakmica neće biti jednaka za sve. Upitao je stoga kako je moguće da idemo na izbore, a imamo 500.000 glasačkih listića viška.
HDZ-ova Marija Jelkovac smatra da se time vrijeđa zastupnike jer se aludira na to da se Prijedlogom Zakona unaprijed želi stvoriti prednost na izborima, što nije točno. "Pravila su jednaka za sve", poručila je.
Hrvatska već desetljećima ima problem viška birača na biračkim popisima koji ne uspijeva riješiti, a nakon Popisa stanovništva 2021. anomalija je dosegnula vrhunac pa recimo Obrovac ima 3453 stanovnika i, kako su navodili mediji, 5500 birača.
Taj kaos očito nekim strankama odgovara, posebno HDZ-u, koji problem ne želi riješiti. Registar birača je tajan, pa se ne zna koliko je točno fantomskih birača u kojoj državi. Pretpostavka je da je najviše njih u Bosni i Hercegovini. Podsjetimo, registar birača ne podrazumijeva, odnosno ne bi trebao podrazumijevati one koji glasaju u jedinici za dijasporu.
Zašto se problem ne riješi uz popis stanovništva? Jurlina Alibegović: Postoji kvaka
Zašto se ovaj problem ne može lako riješiti ako je popis stanovništva bio nedavno?
Popričali smo o ovoj temi sa znanstvenom savjetnicom Ekonomskog instituta iz Zagreba Dubravkom Jurlinom Alibegović, ministricom uprave u vladi Tihomira Oreškovića.
Što se tiče našeg pitanja zašto se problem ne riješi kad imamo svjež popis stanovništva, ona govori kako bi takvo nešto bilo moguće da u registar birača ne spadaju i oni koji ne žive u Hrvatskoj.
"Tu je kvaka jer u registru birača su još dvije skupine koje imaju pravo glasati. Podsjetimo se kako se definira registar birača. To je jedinstvena elektronička baza osobnih podataka o (i) svim biračima hrvatskim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, (ii) hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te (iii) državljanima drugih država članica Europske unije koji ostvaruju biračko pravo u Republici Hrvatskoj", navela je.
"Bilo bi dobro kad bi se periodično, recimo u svakom kvartalu, a ne samo na dan izbora, javno objavili podaci o broju osoba u registru birača. Čisto da građani vide da tijela državne uprave brinu i uređuju registar. Bilo bi korisno da se ta brojka prikaže za sve tri navedene grupacije", rekla je.
GONG i politika se godinama spore
Ističe kako spor o ovoj temi postoji godinama
"O tome se spore politika i GONG godinama. GONG se zalaže za to da se izbori odvijaju na temelju popisa stanovništva, a politika zagovara registar birača. Taj registar treba urediti, a tu najveću ulogu ima Ministarstvo unutarnjih poslova", rekla je ona.
Dodaje kako je popis stanovništva prikupljanje i obrada statističkih podataka o svakom pojedinom pripadniku stanovništva određene države ili područja.
"Popis stanovništva je statističko sredstvo kojim građani pružaju informacije o sebi i kućanstvu u kojem žive, a dane informacije, u skladu s različitim propisima, država koristi za brojne svrhe", navela je.
Dodaje koja su sve tijela državne uprave zaslužna za njegovu provedbu, posebno istaknuvši Ministarstvo unutarnjih poslova, čega ćemo se još dotaknuti.
"Državni zavod za statistiku je objavio konačne rezultate i prema popisu stanovništva 2021. godine ukupno je 3.130.688 stanovnika u dobi od 20 i više godina. Nisu dostupni podaci za stanovnike od 18 i više godina, pa ne znamo koliko je stanovnika u dobi od 18 i 19 godina (punoljetnih stanovnika). Dostupan je podatak da je popisano 188.729 stanovnika u dobi između 15 i 19 godina (punoljetni stanovnici čine, uz ostale uvjete, temelj za registar birača).
Prema objavljenim podacima Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, ukupan broj birača na posljednjim provedenim izborima zastupnika za Hrvatski sabor 2020. godine iznosio je 3.674.665 birača.
Iz prikazana dva podatka možemo vidjeti navedenu razliku između broja punoljetnih građana i broja osoba u registru birača (uz ogradu da nemamo točan broj osoba koje imaju 18 i 19 godina)", navodi ona.
Puhovski: Žalosna je činjenica da država može bez građana, a građani ne mogu bez države
Političkog analitičara Žarka Puhovskog smo pitali kome paše ovaj kaos u biračkom registru. Govori da "postoji jedno prethodno pitanje, mimo rezidualnog politikantstva".
"Popis birača jest popis državljana, tj. građana, onih koji su subjekti demokratske države, a ako je taj popis nejasan, neprecizan, neuvjerljiv ili neprovjerljiv, onda je ključna legitimacija države, mimo stranačkog preferiranja, upitna.
Žalosna je činjenica da država može bez građana, a građani ne mogu bez države. To je jako važan problem koji svi zaboravljaju. U Hrvatskoj tako, umjesto da građani biraju državu, država bira građane. To je korak prema tome da građanke i građani postanu podanici.
U starom rimskom pravu, ako ste moj sin, trebali ste dobiti emancipaciju od mene da vas otpustim da biste bili građanin. Ja vas stvaram kao građanina. Država nekima ovdje daje pravo, nekima ga susteže, ali problem je što pravo imaju oni koji nisu egzistentni u određenoj zajednici. Ne možete biti građanin ako niste netko tko živi u nekoj od lokalnih jedinica. Ako ne živite, onda glasate u jedinici za dijasporu", rekao je on uvodno
"Ne vidim način da bude kako to predviđa izborni zakon"
Navodi kako je drugi problem dnevno-političko razmatranje oko toga tko profitira, a tko gubi.
"Imamo članak 68, članke 3 i 4 izbornog zakona. Tu stoji da se u biračkim odborima predviđa da većinska koalicija ili stranka ima dva mjesta u biračkom odboru od pet članova, manjinska isto dva, a predsjednik je neutralan, iz redova onih koji nisu u stranci.
Kako se u stvarnosti određuje tko su ljudi koji ne pripadaju stranci kad popisi nisu javni, doista je nejasno. Radi se na časnu riječ. S druge strane, u narednom stavku se kaže će DIP predložiti kandidatkinje ili kandidate ako ih ne predlože stranke.
To je problem jer je birački odbor taj koji bi korektnim funkcioniranjem trebao poništiti djelovanje ovog metafizičkog popisa, naprosto kontrolirajući osobne podatke osoba koje prilaze izborima. Ovaj napuhani metafizički popis ima direktan utjecaj na određivanje postotka onih koji su izašli na izbore. Tako će postotak biti manji nego što jest jer imamo veći broj ljudi na popisu nego što realno postoji
Pod pretpostavkom korektnog funkcioniranja biračkog odbora, to je irelevantno za rezultate izbora, osim za postotke izlaznosti. Ali ne vidim način da u nizu sredina u Hrvatskoj u realnosti sastav bude kako to predviđa članak 69, da obje strane imaju mjesto i da mogu jedni druge kontrolirati pa da se spriječi varanje koje počiva na tome da mrtvi dobiju glas na izborima.
Da dodam ciničnu napomenu, s obzirom na to koliko u hrvatskoj svakodnevici pokojnici igraju veliku ulogu, to možda ne bi bilo nezasluženo", objasnio je.
"HDZ dvostruko profitira"
Kaže da će u najvećem broju slučajeva HDZ biti taj koji će kontrolirati birački odbor.
"Naprosto zato što imaju najbolju infrastrukturu. Druge stranke, HSS prije petnaestak godina i danas SDP, sustavno uništavaju osnovne partijske organizacije na terenu. Stranke poput Možemo same su sebi statutom onemogućile proširenje na čitavu Hrvatsku do vremena kad počnu izbori.
Imat ćemo čitav niz lokalnih situacija. Pokazat će se da se neće imati tko predložiti za birački odbor pa će DIP odabrati neutralne i ugledne građane, a to već otvara ogromne mogućnosti manipulacije. Staro pravilo glasi: tamo gdje je nešto moguće, to što je moguće se događa. U nekim situacijama neće HDZ profitirati, ali toga neće puno biti", rekao je.
Na stranu birački odbori, pitamo ga na koje još načine strankama odgovara ovakvo stanje u registru birača.
"HDZ dvostruko profitira. On profitira i od autobusa iz Bosne i Hercegovine i iz Srbije jer je SDSS uz HDZ. Visoko je vjerojatno da će HDZ imati većinu, ali nedovoljnu da formira vladu. Zato jača pozicija SDSS-a nešto znači. Ne mogu zamisliti autobuse koji bi dovozili birače da glasaju za druge stranke.
Iako, mislim da će ove godine biti značajan broj onih protiv HDZ-a, to su ljudi iz Irske, Njemačke, Švedske. Jedino što je moguće da se pojavi kao problem, da budem ciničan, jest kad bi se netko igrao šengenske granice, ali mislim da ljudi u aparatu znaju koja su ograničenja po definiciji neutralnih državnih službenika", kaže,
"Smatram nesuvislim što su oporba i dijelom HDZ odbili dopisno i elektronično glasanje, s obrazloženjem da se svašta može dogoditi. Sigurno može svašta, ali ne više svašta nego što se događa u brojnim biračkim odborima", zaključio je Puhovski.
Ovo su razlozi viška birača...
Zbog čega imamo višak birača? Objasnila nam je to Jurlina Alibegović.
"Višak birača je termin koji se uvriježio u javnosti i u medijima. To je razlika u broju punoljetnih stanovnika i broju birača u registru birača. Ona može postojati zbog više razloga.
Jedan od njih je aktivna registracija. To je postupak kojim se birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj upisuju, po vlastitom zahtjevu, u poseban popis aktivno registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor, predsjednika Republike Hrvatske, državni referendum i izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske.
Državljani država članica Europske unije mogu ostvarivati biračko pravo u Republici Hrvatskoj. I tu je važan podatak o prebivalištu ili boravištu u Hrvatskoj prema kojem se upisuju u evidenciju birača.
Važan razlog velike razlike u broju punoljetnih stanovnika i broju birača je postojanje lažnog prebivališta za osobe u evidenciji birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj", rekla je.
Nastavlja kako postoje osobe koje imaju prijavljeno prebivalište u RH, ali nisu nikad živjele u mjestu prijavljenog prebivališta ili više ne žive na adresi prijavljenog prebivališta.
"Iako su osobe koje više ne žive na mjestu prijavljenog prebivališta dužne odjaviti svoje prebivalište u Republici Hrvatskoj, a prijaviti prebivalište na adresi gdje stvarno žive (u Republici Hrvatskoj ili drugdje), postoje brojni slučajevi da osobe ne odjavljuju prebivalište.
Jurlić Alibegović: Policija provjere ne obavlja kontinuirano
Time i dalje ostaju u registru birača, u evidenciji birača hrvatskih državljana s prebivalištem u RH. Zakonom je utvrđeno da će, u slučaju kada te osobe same ne odjave prebivalište, nadležna policijska uprava ili postaja pokrenuti postupak odjave njihovog prebivališta po službenoj dužnosti.
U praksi to znači da nadležna policijska uprava ili postaja treba na licu mjesta utvrditi da osobe koje imaju prijavljeno prebivalište na određenoj adresi u RH nisu nikad živjele u mjestu prijavljenog prebivališta ili više ne žive na adresi prijavljenog prebivališta i posljedično ispisati te osobe iz evidencije birača hrvatskih državljana s prebivalištem u RH.
Vjerujem da policijska uprava zbog različitih razloga takve provjere ne obavlja kontinuirano te su, stoga, evidencije birača neažurne i sadrže u evidenciji nepostojeće osobe na prijavljenim adresama. Nitko ne zna koliki je to broj.
Štoviše, radi transparentnosti i informiranja najšire javnosti Ministarstvo unutarnjih poslova, koje je resorno tijelo za tu problematiku, trebalo bi javno objaviti trenutni broj osoba koje ne žive na mjestu na kojem su prijavile svoje prebivalište i koje je, po službenoj dužnosti, ispisano iz evidencije birača, ali nije to nikad učinilo", dodaje.
Napominje kako je još jedan razlog koji dovodi do razlike u brojkama.
"Ovaj je na štetu registra birača. Određeni broj građana nema važeće osobne iskaznice jer im je istekao rok važenja i do početka izbora nisu zatražile izdavanje novih osobnih iskaznica. Ministarstvo unutarnjih poslova o tim slučajevima, po službenoj dužnosti, obavještava nadležni ured odmah nakon raspisivanja izbora.
Građani imaju pravo na osobne isprave, ali i dužnost brinuti o svojim osobnim dokumentima i u skladu s propisima brinuti da imaju važeće osobne isprave za ostvarivanje svih prava. Tako i biračkog prava", objasnila je.
Kome odgovara kaos? "Vjerojatno se krije politički interes"
Pitali smo i nju zašto se problem ne rješava i kome odgovara takav kaos.
"Smatram da aktivan pristup Ministarstva unutarnjih poslova u provjeri prebivališta može riješiti ključan problem i identificirati osobe koje nisu nikad živjele u mjestu prijavljenog prebivališta u Republici Hrvatskoj, a i dalje imaju prijavljeno prebivalište i time i biračko pravo.
Posljedično, te se osobe briše iz evidencije birača hrvatskih državljana s prebivalištem u RH. I u evidenciji se automatski smanjuje broj nepostojećih birača. Puno je razloga zašto izostaje aktivnije djelovanje Ministarstva unutarnjih poslova.
Vjerujem da, uz one uobičajene razloge, nedostatak zaposlenih službenika i financija, teškoća u organizaciji obavljanja takvog posla, postoje i drugi manje objašnjivi razlozi, npr. nedovoljna zainteresiranost da se uspostavi kvalitetna evidencija birača hrvatskih državljana, nebriga o posljedicama, nebriga o hrvatskim građanima s biračkim pravom koji žele aktivno sudjelovati u ostvarivanju biračkog prava.
To konkretno znači da osobe koje ne bi trebale imati biračko pravo odlučuju o izboru zastupnika za Hrvatski sabor, predsjednika Republike Hrvatske i hrvatskih zastupnika u Europski parlament. Vjerojatno se, kao i u svim važnim temama, i u ovoj krije neki više ili manje vidljiv politički interes", objasnila je.