POSLODAVCI u Njemačkoj redovito "iskorištavaju" strance koje manje plaćaju, zapošljavaju ih bez ugovora o radu i prisiljavaju da rade prekovremeno, a da im prekovremeni rad ne plaćaju, upozorava njemački Institut za ljudska prava.
Ti su stranci, među kojima Sirijci i Iračani pristigli 2015., ali i Rumunji, Bugari i Latinoamerikanci, žrtve "nemilog iskorištavanja" na poslu, navodi taj neovisni Institut u godišnjem izvješću podnesenom u njemačkom parlamentu.
Poslodavci se ne libe isplaćivati strancima puno manju plaću od minimalne koja je trenutačno 8,84 eura bruto po satu. Neki strani radnici moraju raditi i prekovremeno, što im nije plaćeno, ili im poslodavci smještaju u neprikladne uvjete, ističe Institut koji je razgovarao s više desetaka stranih radnika.
Česte situacije
Takve su situacije česte, ističe se, u sektoru graditeljstva, "tvornicama za preradu mesa", ali i u zdravstvu, pružanju usluga čišćenja i ugostiteljstvu.
U izvješću se upozorava i na to da stranci često rade bez ugovora o radu i ne dobivaju isplatnu listu za plaću, što im otežava eventualno podizanje tužbe na sudu. Njihovi poslodavci im ne uplaćuju ni socijalne doprinose.
"Zapravo, ti ljudi nemaju gotovo nikakvu mogućnost da se obrate sudu u vezi sa zahtjevima za plaću", izrazila je žaljenje ravnateljica instituta Beate Rudolf na predstavljanju izvješća.
Manji broj zahtjeva za azil
Njemačka je 2015. primila oko 1 milijun migranata, uglavnom iz Iraka i iz Sirije. Ta je odluka Angele Merkel bila na meti kritike u prilikama uzleta krajnje desnice, pa i u njezinu vlastitom taboru, ali su je poslodavci poduprli.
Berlin je nakon toga donio strože zakone o azilu koji pomažu da se drastično smanji broj novih zahtjeva za azil.
Njemačka je od siječnja do kraja listopada 2018. zabilježila 158.000 zahtjeva za azil, što je daleko manje nego u 2016. kada ih je imala 750.000.