Iran je odbio planove koje podupire UN za masovnu evakuaciju brodova kroz Hormuški tjesnac, što stvara novu prijetnju slobodnom prolasku trgovačkih plovila tim ključnim plovnim putem. Odbijanje prijedloga, iza kojeg stoji i Oman, signalizira novu opasnost za slobodan prolaz kroz tjesnac od presudne važnosti za svjetsko gospodarstvo, piše Guardian.
Prijedlog je trebao biti prva faza šire inicijative Omana za uspostavu novog modela upravljanja tjesnacem, temeljenog na dobrovoljnim naknadama po uzoru na mehanizme u tjesnacima Malacca i Singapur.
Ovaj potez pokazuje da se vizije Omana i Irana o budućnosti tjesnaca možda razilaze, unatoč međusobnim konzultacijama u pokušaju usklađivanja planova. Iranska intervencija također je naštetila naporima koje predvodi Saudijska Arabija za sazivanje konferencije o normalizaciji odnosa između zaljevskih država i Irana u sklopu novog predloženog pakta o nenapadanju.
Pomorski promet kroz tjesnac bio je u stalnom porastu otkako su Iran i SAD prošlog tjedna potpisali memorandum o razumijevanju. Kao dio tog sporazuma, Teheran se obvezao uložiti maksimalne napore kako bi osigurao potpunu slobodu plovidbe i da se najmanje 60 dana neće nametati nikakve naknade ili cestarine.
Revolucionarna garda odbila evakuacijske rute
Međutim, Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) u četvrtak je odbio koordinate dvaju novih privremenih plovnih putova za evakuaciju brodova, koje je objavila Međunarodna pomorska organizacija (IMO) Ujedinjenih naroda u suradnji s Omanom.
Postojeća shema odvojenog prometa (TSS) i dalje je neprohodna zbog mina. IMO je stoga predložio dvije alternativne rute: jednu sjeverno od TSS-a, u miniranim iranskim suverenim vodama, i drugu, znatno prohodniju, južno u omanskim vodama.
IMO i Oman savjetovali su da se evakuacija stotina brodova, od kojih su neki zarobljeni mjesecima, mora koordinirati s obje organizacije kako bi se mogli odrediti dani tranzita i područja čekanja. Izjavu o koordinatama izdao je Omanski nacionalni hidrografski ured, no iz negativne reakcije IRGC-a čini se da za to nije postojao pristanak Irana.
Snage IRGC-a opisale su sve alternativne tranzitne rute kao "neprihvatljive i potpuno opasne". "Promet plovila izvan službenih ruta je zabranjen i upozoravamo na svaki promet izvan priopćenih ruta", navodi se u priopćenju. U izjavi se dalje naglašava da je koordinacija s mornaricom IRGC-a "obvezna" za svaki tranzit kroz taj strateški plovni put.
Hormuz kao pregovarački adut
Tjesnac se pokazao ključnim iranskim pregovaračkim adutom, a Iran ga se ne želi odreći dok traju pregovori o ukidanju američkih sankcija, oslobađanju imovine i budućnosti njegova nuklearnog programa.
Predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač Mohammad Ghalibaf izjavio je da se ovo usko grlo neće vratiti na status kakav je imalo prije 28. veljače, datuma prvog zajedničkog američko-izraelskog napada na Iran. "Svi bi trebali znati da se upravljanje Hormuškim tjesnacem nikada neće vratiti na način na koji je bilo prije rata", rekao je Ghalibaf.
Libanon kao kamen spoticanja
Uz tjesnac, i Libanon se pojavio kao kamen spoticanja u američko-iranskim razgovorima, koji bi trebali dovesti do trajnog mira nakon 60 dana pregovora. Iran je zatražio da se izraelske trupe povuku iz južnog Libanona, gdje zauzimaju više od 600 četvornih kilometara teritorija.
Izraelski i libanonski dužnosnici u četvrtak su demantirali da je došlo do bilo kakvog izraelskog povlačenja, odbacujući izjavu američkog dužnosnika da je Izrael povukao dio trupa kao gestu dobre volje.
Posljednjih tjedana Libanon i Izrael razgovaraju o postupnom povlačenju izraelskih trupa, pri čemu bi libanonska vojska preuzela kontrolu nad ispražnjenim područjima kako bi spriječila povratak Hezbolaha.
Glasnogovornik izraelske vlade David Mencer rekao je u četvrtak da će se svako "pregrupiranje" izraelske vojske u južnom Libanonu dogoditi tek nakon što Hezbolah bude razoružan. Dan ranije, izraelski ministar obrane izjavio je da se Izrael neće povući iz Libanona.
Izraelsko bombardiranje Libanona više se puta pokazalo kao prepreka američko-iranskim razgovorima, a eskalacija borbi prošlog tjedna potaknula je Iran da zaprijeti zatvaranjem tjesnaca.
Primirje dogovoreno tijekom vikenda uglavnom je zaustavilo borbe, iako su izraelske snage nastavile s zračnim napadima. U četvrtak su u napadu izraelskog drona na automobil u južnom Libanonu ubijene tri osobe. Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je u Bahreinu da Izrael i Libanon napreduju u razgovorima te da su "vrlo blizu" davanja izjave o namjerama.
Diplomatski napori oko budućeg upravljanja tjesnacem
Nakon smirivanja borbi u Libanonu, diplomatska pažnja vratila se na Hormuški tjesnac. U zajedničkoj izjavi, ministarstva vanjskih poslova Irana i Omana dogovorila su osnivanje radne skupine za buduće upravljanje tjesnacem.
Oman želi da svaki prijedlog bude u skladu s člankom 43. Konvencije UN-a o pravu mora te vjeruje da suradnja s humanitarnom misijom IMO-a povećava vjerojatnost postizanja dugoročnog sporazuma.
Zaljevske i zapadne zemlje upozoravaju Iran i Oman da ne pokušavaju nametati naknade za usluge ili cestarine, za koje tvrde da bi predstavljale kršenje temeljnih načela prava mora. Oman, za razliku od Irana, punopravni je potpisnik Konvencije UN-a i ustraje na tome da bi njegova shema tražila samo dobrovoljne doprinose povezane s uslugama zaštite okoliša i sigurnosti. Posljednjih dana niz diplomata posjetio je Muscat kako bi se upoznao sa stajalištima Omana.
Prema podacima Tanker Trackersa, Iran je od 15. lipnja izvezao 40 milijuna barela sirove nafte. Arapske države, uključujući Saudijsku Arabiju i Katar, snažno se protive cestarinama, no neki saudijski diplomati navodno su otvoreni za plaćanje naknada, pod uvjetom da se dokaže da su zakonite i da nisu iznuđivačke.