VIŠE od 71 posto zaposlenih u Hrvatskoj doživjelo je spolno uznemiravanje na radnome mjestu, većinom je riječ o ženama. Prijava je sve više, ali sudsko procesuiranje takvih slučajeva još uvijek je rijetkost, pokazalo je istraživanje koje je danas predstavljeno javnosti.
Sudstvo nije senzibilizirano za procesuiranje spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, djelomično zbog lošeg i konfuznog zakonodavnog okvira s četiri zakona koji pokrivaju to područje. Žrtve često ne znaju da je riječ o kaznenom djelu, a ne znaju ni kome niti kako prijaviti da su doživjele spolno uznemiravanje, upozorila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić na predstavljanju istraživanja.
Istraživanje je provela neovisna stručnjakinja za suzbijanje nasilja protiv žena Dunja Bonacci Skenderović na uzorku od 448 osoba, i to nakon 16 godina od posljednjeg istraživanja tog tipa u Hrvatskoj, koje je proveo Ured pravobraniteljice.
Istraživanje Bonacci Skenderović, iako nije rađeno na reprezentativnom uzorku, pokazuje trendove - da su spolno uznemiravanje na poslu doživjele tri četvrtine ispitanih žena i polovica muškaraca, a u 61 posto slučajeva zlostavljači su nadređene osobe.
Objašnjenje za tako visok postotak muškaraca vjerojatno je u tome što su samo 32 muškarca ispunila upitnik, a u istraživanju nedostaje i rodna segregacija, po kojoj bi se vidjelo jesu li te muškarce uznemiravale žene ili drugi muškarci.
Rodno uvjetovano nasilje
"Da bismo govorili o rodno uvjetovanom nasilju, mora biti rečeno da su tih 60 posto žena zlostavljali isključivo muškarci, a za 50 posto muškaraca ostaje nejasno tko ih je zlostavljao", rekla je Ljubičić.
Vezano za seksualno uznemiravanje muškaraca, njezin ured je do sada primio prijave samo jednog muškarca u obrazovnom sustavu, i to je njega seksualno uznemiravala njegova, i nekoliko muškaraca koji su uznemiravani zbog svoje seksualne orijentacije.
"Muškaraca su na radnom mjestu seksualno uznemiravani zbog njihove orijentacije, no to su radili drugi muškarci, a ne žene", ističe Ljubičić, dodajući da je važna mikrostatistika, kojom bi se nadopunilo istraživanje.
O spolnom uznemiravanju na radnome mjestu većina žrtava šuti. Čak 83 posto ispitanih to nikome u tvrtki nisu prijavili zbog nepovjerenja u poslodavca da će išta napraviti nakon prijave, rekla je Bonacci Skenderović te istaknula da je spolno uznemiravanje poslodavca prema zaposleniku kazneno djelo po članku 156. Kaznenog zakona.
U tijeku su izmjene članka Kaznenog zakona vezanog za spolno uznemiravanje, što bi se, rekla je pravobraniteljica, ubuduće trebalo tretirati kao rodno uvjetovano nasilje. Sudski proces će se pokretati po službenoj dužnosti nakon prijave policiji, a zastara više ne bi trebala biti tri mjeseca, već deset godina.