Italija bi mogla odustati od sudjelovanja u novom obrambenom programu Europske unije SAFE ako joj se ne odobre blaža proračunska pravila za potrošnju povezanu s energijom. U pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, talijanska premijerka Giorgia Meloni uvjetovala je talijansko pristupanje programu istom proračunskom fleksibilnošću za ublažavanje rastućih troškova energije kakva je već dopuštena za obrambene izdatke, piše Reuters.
Instrument Sigurnosna akcija za Europu (SAFE) zajednički je program zaduživanja koji se oslanja na proračun EU-a, a cilj mu je ojačati obrambene sposobnosti bloka i pomoći državama članicama u ispunjavanju ambicioznijih ciljeva potrošnje koje je postavio NATO.
Zahtjev za proširenjem izuzeća
Ovim potezom, koji predstavlja diplomatsku eskalaciju u odnosima s EU-om, Meloni je pojačala pritisak na Komisiju da odobri proširenje takozvane klauzule o izuzeću. Ta klauzula trenutno dopušta zemljama članicama da prekorače granice deficita kako bi povećale izdatke za obranu ili se suočile s iznimno nepovoljnim gospodarskim okolnostima.
"Italija smatra nužnim privremeno proširiti primjenu klauzule o izuzeću od proračunskih pravila, koja se već odnosi na obrambenu potrošnju, kako bi obuhvatila ulaganja i izvanredne mjere potrebne za rješavanje aktualne energetske krize", napisala je Meloni u pismu poslanom u nedjelju navečer, u koje je Reuters imao uvid. "Bez te nužne političke dosljednosti, talijanskoj vladi bilo bi vrlo teško objasniti javnosti zašto bi trebala sudjelovati u programu SAFE", dodala je.
Posljedice za talijanski proračun
U slučaju obrambene potrošnje, proračunska fleksibilnost bila bi dostupna četiri godine, počevši od 2025., pri čemu povećanje deficita do 2028. ne bi smjelo premašiti 1.5 % nacionalnog proizvoda godišnje.
Proširenje te klauzule i na potrošnju povezanu s energijom potencijalno bi omogućilo Italiji da financira skupe mjere pomoći za tvrtke i kućanstva u vrijednosti većoj od 30 milijardi eura (34.9 milijardi dolara). To bi ujedno značilo da Rim odustaje od svojih planova da ove godine smanji proračunski deficit ispod gornje granice EU-a od 3 % BDP-a.
Reakcija EU-a i argumenti Rima
Europska unija dosad je poručivala da energetska kriza ne opravdava odstupanje od proračunskih pravila. Italija je, s druge strane, još prošlog mjeseca upozorila da možda neće moći ispuniti svoje obveze za povećanje obrambene potrošnje upravo zbog potrebe da se bori s rastućim cijenama energije.
"Svojim građanima ne možemo opravdati da EU dopušta financijsku fleksibilnost za sigurnost i obranu u užem smislu, ali ne i za zaštitu obitelji, radnika i poduzeća od nove energetske krize koja prijeti zadati težak udarac realnom gospodarstvu", zaključila je Meloni u pismu upućenom von der Leyen.