PRORAČUN za 2022. godinu u iznosu od 1.1 milijarde kuna izglasan je na sjednici Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije u Dubrovniku.
Od toga je 258 milijuna izvorni proračun Županije, a 832 milijuna kuna je udio proračunskih korisnika.
Obrazlažući prijedlog Proračuna, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić izjavio je kako je najvažniji županijski financijski dokument razvojan, uravnotežen i održiv.
"Ovim proračunom približavamo se prijepandemijskim vremenima. Napravljen je u skladu sa smjernicama Ministarstva financija, našim procjenama o rastu i razvoju, sadrži sve projekte za koje smo se i dosad zauzimali. Nema nikakvih dubioza, zadovoljava sve ono što želimo pokriti u idućoj godini, od realizacije Centra za gospodarenje otpadom do sufinanciranja projekata EU", rekao je Dobroslavić.
Vijećnici su s proračunom za 2022. izglasali i projekcije proračuna za 2023. i 2024.
Oporbeni vijećnik Ivo Karamatić (SDP) prozvao je vladajuće za nedostatak optimizma jer je projekcija proračuna za 2024. godinu manja za 15 posto u odnosu na proračun za sljedeću godinu.
"U teškim vremenima loše opće klime, kad nam treba optimizam, svjetlo na kraju pandemije, župan šalje ovakvu poruku. To nije dobra poruka", rekao je Karamatić.
Na skupštini je prihvaćen i Plan razvoja Dubrovačko-neretvanske županije do 2027. godine s ukupnom vrijednosti projekata 9.8 milijardi kuna, koji je župan Dobroslavić ocijenio važnim temeljnim strateškim dokumentom za idućih sedam godina.
"Riječ je o novoj generaciji temeljnih planskih dokumenata. Prvi put u Hrvatskoj imamo Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. i s njom se moraju uskladiti planovi razvoja županija. Glavne smjernice su daljnje prometno povezivanje, razvoj turizma i ostalog gospodarstva s naglaskom na digitalno i zeleno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, ujednačen razvoj županije s posebnim naglaskom na otoke, brdska i potpomognuta područja", rekao je Dobroslavić te iznio viziju budućnosti županije.
"Do 2027. godine Dubrovačko-neretvanska županija će postati europska regija visoke kvalitete življenja, stabilne i dinamične ekonomije, visokog stupnja društvene solidarnosti i uključivosti, očuvanog okoliša i kulturno-povijesnog nasljeđa kojom se upravlja kroz participativan i strateški utemeljen pristup na dobrobit budućih generacija", istaknuo je župan Dobroslavić.