SIGURNOSNO-obavještajna agencija (SOA) u izvješću za 2020./21. ističe da je Hrvatska sigurna i stabilna demokracija no i upozorava na rastući ekstremizam i radikalizam dodatno potaknut pandemijom covida-19.
Ravnatelj Agencije napisao je u uvodu da svjedočimo najvećoj pandemiji u modernoj povijesti koja je uzrokovala nezabilježene poremećaje u svakodnevnom životu i nanijela ogromne štete globalnom gospodarstvu.
Pandemija je dodatno potaknula rast ekstremizma i radikalizma, pogotovo u okolnostima plasiranja dezinformacija i teorija zavjere oko europskog odgovora na krizu i učinkovitosti demokratskog i liberalnog političkog i društvenog uređenja.
Talibani su unatoč 20 godina međunarodnih napora u demokratizaciji tamošnjeg društva zavladali Afganistanom.
SOA je pratila i kako svijetom sve više dominiraju procesi geopolitičkih preslagivanja i nadmetanja, a jačaju ambicije gospodarskih, političkih i vrijednosnih izazivača liberalnim demokracijama u međunarodnom poretku.
Istodobno, klimatske promjene sve više pokazuju svoje posljedice, pokazalo je sedmo po redu izvješće koje je postalo izvrstan alat kojim SOA može pratiti u kakvom promjenjivom i dinamičnom svijetu sigurnosti živimo.
Izvješće ukazuje da su u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu aktivni nezapadni akteri, a reforme za dostizanje europskih standarda sporo napreduju.
Zaključuje se da je Zapadni Balkan i dalje je opterećen nedovršenim stabilizacijskim procesima i neriješenim međudržavnim i međunacionalnim pitanjima, uz teškoće vezane uz iskazanu namjeru za europskim integracijama zbog nedovoljne provedbe reformi.
Nepovoljni politički i gospodarski uvjeti stvaraju podlogu za jačanje radikalnih i ekstremnih tendencija, kao i društvenih rascjepa u tim krhkim društvima, dok društvene i međunacionalne tenzije mogu dovesti do međusobnih napetosti i incidenata, posebice u sredinama u kojima postoje neriješeni međunacionalni odnosi.
Političke prilike u BiH i dalje obilježava unutarnja politička nestabilnost uzrokovana prvenstveno različitim pogledima konstitutivnih naroda oko budućeg ustavnopravnog uređenja BiH.
Nepostizanje srpsko-albanskog dogovora oko Kosova i dalje pridonosi nestabilnosti u regiji, a posebnu neizvjesnost na Zapadnom Balkanu uzrokuje društveni rascjep u Crnoj Gori u kojoj značajan dio političke moći zauzimaju stranke s protu-NATO, prosrpskom i proruskom orijentacijom nasuprot tzv. suverenističke prozapadne opcije.
U regionalnom kontekstu, pojedini nositelji državne politike u Srbiji promoviraju koncept "srpskog svijeta" kao jedinstvenog srpskog političkog naroda, odnosno jedinstvene političke i državne zajednice svih Srba na jugoistoku Europe u kojoj svi Srbi trebaju slijediti jedan politički smjer, onaj službenog Beograda.
Promoviranje ovakvih ideja s vrha srbijanske vlasti dodatno destabilizira osjetljive međunacionalne i međudržavne odnose na jugoistoku Europe, posebice prema BiH i Crnoj Gori.
Organizirani kriminal u ovom dijelu Europe je prema izvješću dodatno osnažen međusobnim vezama i širenjem nezakonitih poslova dok krizna žarišta poput Sirije i Libije još od prvog javnog izvješća predstavljaju izvorišta nestabilnosti i prijetnji.
Kibernetičke tehnologije omogućile su provođenje velikih kibernetičkih napada u cilju krađe državnih i industrijskih podataka; nezakonite migracije doživjele su ogromni rast na jugoistoku Europe preko kojeg su prošle stotine tisuća migranata.
SOA upozorava da su državno sponzorirani kibernetički napadi sve su zastupljeniji u špijunaži a organiziraju ih nalogodavci iz pojedinih država pri čemu koriste različite organizirane aktere za provođenje napada.
Ti napadi usmjereni su prema pažljivo odabranim ciljevima, koji su prethodno dobro proučeni, a izvršavaju ih državno sponzorirane kibernetičke APT (Advanced Persistent Threat) grupe koje su usko povezane sa sigurnosno-obavještajnim sustavima pojedinih država. Ovakvi kibernetički napadi u prvom redu ciljaju države članice EU-a i NATO-a.
Republika Hrvatska je zadnjih godina bila cilj više desetaka državno sponzoriranih kibernetičkih napada. O karakteru tih napada najbolje govori podatak da se najveći broj odnosio na pokušaje proboja u informacijske i komunikacijske sustave Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstva obrane.
Zaključuje se da kibernetička otpornost postaje ključni cilj nacionalne sigurnosti u digitalnoj eri te da je potrebna uključenost svih dionika društva u izgradnji kibernetički otporne zajednice.
Proteklo razdoblje obilježilo je i stvaranje, brzo širenje i teritorijalnom porazu tzv. Islamske države, najveće terorističke organizacije na svijetu, a agencija je pratila i kako su širenje demokratskih vrijednosti u svijetu zamijenile autoritarne tendencije uz vraćanje hladnoratovskih napetosti, špijunaže, plasiranja lažnih vijesti i propagande.
Trenutno nema utvrđenih izravnih terorističkih prijetnji hrvatskim institucijama, državljanima i interesima od strane terorističkih skupina te se teroristička prijetnja, odnosno prijetnja organiziranih napada terorističkih skupina i dalje procjenjuje niskom, ali se mogućnost provedbe terorističkog napada (prvenstveno samostalnih napadača) nikada ne može isključiti.
Iako su ISIL i Al Qaida znatno oslabljeni i smanjenih kapaciteta za provođenje vanjskih operacija/napada, i dalje predstavljaju prijetnju Europi. U državama EU razina prijetnje od islamističkog terorizma varira od niske u srednjoeuropskim i istočnoeuropskim državama do srednje ili visoke u većini zapadnoeuropskih država.
SOA je od svog prvog javnog izvješća pratila i brojne pomake u sigurnosnoj sferi: članstvo u EU i NATO-u omogućilo nam je multipliciranje naših sposobnosti i jačanje naših sigurnosnih mehanizama i veza prema drugim demokratskim sigurnosno-obavještajnim sustavima; europske države sve su bliže u suprotstavljanju zajedničkim sigurnosnim prijetnjama; hrvatsko društvo i institucije potvrdile su stabilnost i učinkovitost u brojnim kriznim situacijama.
Uz to, novi infrastrukturni projekti ojačali su energetsku i nacionalnu sigurnost; razvoj tehnologije omogućio je nove sposobnosti zaštite nacionalne sigurnosti, navela je SOA napominjući da grade novu generaciju djelatnika koji im se javljaju za posao slijedom javnih poziva.
Sve te promjene i pomaci ukazuju da je sigurnosna dinamika u suvremenom svijetu izuzetno brza i često nepredvidiva, jačaju nove i netradicionalne sigurnosne prijetnje, a uloga pravodobnih i točnih informacija i procjena postaje ključna, zaključuju u SOA-i.
U izvješću objavljenom na mrežnim stranicama SOA-e ističe se i da za Hrvatsku i u ovako izazovnom vremenu i dinamičnom sigurnosnom okruženju nema naznaka značajnije destabilizacije.