PRIZORI gužvi koje se ovih dana stvaraju po tržnicama, pred trgovinama i u crkvenim procesijama pokazuju da je dio hrvatske javnosti krivo shvatio najave o relaksaciji nekih mjera u borbi s pandemijom koje su početkom tjedna stigle od premijera Plenkovića i ministra unutrašnjih poslova i prvog čovjeka Nacionalnog stožera Davora Božinovića. Ili to ili su njihove poruke bile pogrešne.
Najizglednije tumačenje je da je problem i u jednome i u drugome.
>> FOTO Otvorene su neke tržnice, stvorile se gužve, pogledajte kako to izgleda
Plenković najavljivao relaksaciju pa se izvlačio u intervjuu za HRT
Andrej Plenković se u nastupu na HRT-u u utorak opravdavao tvrdnjom da je njegova najava o relaksaciji izvučena iz konteksta te da je govorio samo o otvaranju tržnica.
>> Plenković o rezovima: Ministri su dobili zadatak, radimo uštede
„Ja ovu riječ čak ne želim ni ponoviti jer je izvučena iz konteksta, ja sam samo govorio o otvaranju tržnica. Svako naglo odustajanje od mjera može poništiti sve ono što smo učinili“, poručio je premijer.
Capak danas upozorio: Ulazimo u kritično razdoblje, potezi se moraju pažljivo promišljati
Čelnik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Nacionalnog stožera Civilne zaštite Krunoslav Capak u petak je pak poručio da ulazimo u kritično razdoblje, kada se moraju pažljivo promišljati i potezi vezani uz proslavu predstojećih blagdana, posjećivanje i čestitanje Uskrsa. Capak je istaknuo i da nije zagovornik uvođenja represivnih mjera, no ako se ljudi u trgovinama počnu ponašati kao da epidemije nema, bit će potrebne i represivne mjere.
Jedan sličan slučaj već smo imali s kontradiktornim porukama o zdravom učinku šetnje na zraku i važnosti ostajanja kod kuće. No postoji bojazan da bi ovaj novi mogao imati ozbiljnije posljedice, osobito zato što dolazi u problematično vrijeme, pred Uskrs, kada ljudi jedva čekaju da čuju da se smiju opustiti i družiti.
Hrvati su jedva dočekali riječ „relaksacija“
Barem se tako čini ako se gledaju učinci koje su imale riječi Plenkovića, kao i poruke Davora Božinovića, koji je ujedno i čelnik Nacionalnog kriznog stožera. Ljudi su jednostavno čuli ono što su htjeli čuti, makar to bilo „izvučeno iz konteksta“.
Drugim riječima, neki su ljudi očito poruke vlasti shvatili nekako ovako: „Super nam ide, najbolji smo na svijetu, možemo se valjda malo i opustiti, kada ćemo ako ne za Uskrs!?“
Jer što drugo znači relaksacija nego opuštanje?
Kakvu je poruku poslala procesija na Hvaru?
Ne bi trebalo čuditi da je ishitrenom optimizmu u značajnoj mjeri pridonijela i dozvola koja je izdana za održavanje crkvene procesije na Hvaru. Ljudi, kojima tjednima kroz sve kanale poručujete da ostanu doma, kojima su te poruke već krenule na uši, sada vide svoje uzore, vjerske i svjetovne čelnike i starješine u svečanim odijelima i haljama, kako šeću unaokolo cijelim otokom, i to bez stroge distance koja je najavljivana. Naprotiv, hodali su u gužvi, u mnogo većem broju od onog koji je najavljen, uz pratnju stanovnika, uglavnom bez maski, gdjegdje čak i uz dodirivanje i zagrljaje.
Odluku da se izda dozvola za procesiju rodnom otoku Plenkovića i Vilija Beroša donio stožer, a ravnatelj HZJZ-a i član stožera Krunoslav Capak dozvolu je branio tumačenjem kako se radi o važnoj tradiciji za stanovnike Hvara, kao da se radi o nečemu što bi, u najmanju ruku, trebalo biti podjednako važno kao poslovi od kojih ljudi žive ili životi njihovih bližnjih.
Dozvola Hvaranima kao sol na ranu svima ostalima
Dozvola za procesiju i poruke o relaksaciji problematične su, među ostalim, i zato što su sol na ranu svima onima kojima je bilo zabranjeno napuštanje otoka ili mjesta stanovanja, koji su za putovanja od nekoliko kilometara morali tražiti posebne dozvole. Oni sada mogu gledati ove prizore i pitati se zašto za jedne vrijedi jedno, a za druge nešto sasvim drugo.
>> VIDEO Na Hvaru održana procesija preko cijelog otoka, pogledajte kako je to izgledalo
Konačno, ljudi koji šalju ključne poruke narodu u zdravstvenoj krizi trebali bi znati da u njemu ima podosta onih koji su i do sada bili uvjereni da je novi koronavirus samo izmišljotina, da su sve te mjere nepotrebna medijska histerija štetna za mentalno zdravlje, da su brojke bolesnih i mrtvih pretjerivanje ili da ih vjera može zaštititi od svih zala.
U prilog tome jasno govore i istraživanja koja su provedena po portalima i komentari pod člancima i na društvenim mrežama. Primjerice, u anketama na nekim portalima uvjerljiva većina sudionika izjasnila se da se neće cijepiti kada bude pronađeno cjepivo protiv koronavirusa. Takvi će jedva dočekati da se guraju u redovima, po tržnicama i procesijama te da se druže i vesele po kućama.
Red u Zagrebu nakon otvaranja tržnica
Kako su ljudi reagirali na relaksaciju?
Samo po sebi otvaranje tržnica i produženje rada trgovina zapravo ne bi trebalo biti problematično. Ako se dobro organizira, moglo bi čak smanjiti redove koji bi se stvarali zbog intenziviranja šopinga pred blagdane. No, te mjere tako je trebalo predstaviti i urediti, kao mjere koje trebaju pomoći u zadržavanju društvene distance, a ne kao relaksaciju mjera.
U prilog pogrešnom komuniciranju vlasti, koje bi moglo biti dodvoravanje Kaptolu i vjernicima, među ostalim, govore iskustva ljudi koji po društvenim mrežama javljaju o vrlo neugodnim iskustvima. Pričaju o brojnim prijestupima građana koji ne poštuju mjere fizičkog distanciranja, o svađama onih koji ih poštuju s onima koji ih ne poštuju te čak o nekima koji razmake od dva metra koriste kako bi se pravili blesavi i ubacivali preko reda.
Stožer je djelovao uglavnom dobro - dosad
Do sada je Stožer uglavnom djelovao vrlo dobro. Vukao je uglavnom dobre poteze koji su učinili da je Hrvatska dobro stajala, da je bila uzor brojnim sustavima u mnogo bogatijim zemljama. Ono što nismo mogli postići skupom tehnologijom i opremom, postigli smo pravim i pravovremenim mjerama.
No, sada mnogi strahuju da bi kolektivni trud vlasti i građana mogao biti olako bačen u vodu. Osobito kada znamo da imamo veliki problem s upadom virusa u staračke domove.
Trebali smo dostići vrhunac, a sada - tko zna?
Na Indexu smo još 20. ožujka u tekstu Ima li Hrvatska dovoljno respiratora? To ovisi o našem ponašanju najavljivali da bi travanj mogao biti ključan, da bismo već u njemu, ako se budemo strogo pridržavali mjera, mogli svjedočiti suzbijanju bolesti, a uskoro potom i nekoj postupnoj normalizaciji života.
U prilog tome govore i izračuni statističkog trojca, matematičarke Petre Posedel Šimović s FER-a i Agronomije te fizičara Davora Horvatića i Nenada Mijića sa zagrebačkog PMF-a, prema kojima smo vrhunac mogli postići ovih dana.
Matematičarka Posedel Šimović: Upozorili smo da je prerano za popuštanja
„Prije nekoliko dana rekli smo da bi, prema našim izračunima, vrhunac epidemije u Hrvatskoj mogao nastupiti relativno brzo“, rekla je za Index Posedel Šimović.
„No, također smo upozorili da je prerano za popuštanja jer je situacija prilično nestabilna. Ovih su dana najavljivana i uvedena blaga popuštanja u vidu produženja radnog vremena trgovina i otvaranja tržnica. To ima pozitivnu stranu jer može smanjiti gužve. Međutim, tu bih citirala Alemku Markotić koja je divno rekla da relaksacija ne znači da sada svi mogu navaliti u trgovine i na tržnice. Dakle, ona je apelirala na našu disciplinu. To mora biti naglasak – da je na nama hoćemo li smanjiti pandemiju. Nismo dobili stvarnu relaksaciju, o njoj se ne bi smjelo ni govoriti, jer ona još ne smije nastupiti. Dali su nam mali iskorak u smislu da se smanje gužve, što je u biti pomoć mjerama restrikcije“, navodi naša matematičarka.
„Tu trebamo apelirati na ispravno ponašanje ljudi, a poruka treba biti da se moramo voditi primjerima discipliniranih naroda, primjerice Kineza koji su svoje mjere morali provoditi za vrijeme njihovog velikog blagdana, lunarne Nove godine, kada masovno putuju i druže se. Trebalo bi poručiti ljudima da nam Uskrs, nažalost, pada u vrijeme kada još ne smijemo popuštati s mjerama, da su promjene u režimu rada trgovina i tržnica namijenjene isključivo kako bi se mjere mogle bolje provoditi. Kada čujem Markotić, meni je odmah lakše jer ona točno pogađa bit stvari“, protumačila je naša sugovornica.
Što znači vrhunac epidemije?
Posedel Šimović kaže da su u posljednja dva tjedna njihove krivulje pokazivale da mjere počinju djelovati.
„Krivulja je počela poprimati konkavan, odnosno ispupčeni oblik, što znači i dalje imamo rast, ali da je on sve manji i manji. To je značilo da se približavamo vrhuncu planine, a onda nakon vrha slijedi pad. To bi značilo da će više ljudi početi ozdravljati nego što će novih obolijevati. To je smisao peaka, odnosno vrhunca epidemije. Naši modeli pokazivali su da bi se taj vrhunac mogao dogoditi uskoro. No njegov izračun temelji se na pretpostavci da se sve mjere i dalje strogo slijede. Ako se one uklone ili previše olabave, onda se vrhunac odgađa“, upozorila je.
Psihologinja: Komunikacija u ovakvim vremenima mora biti jasna
Psihologinja Anita Lauri Korajlija s Filozofskog fakulteta u Zagrebu kaže je u ovim presudnim trenucima jasna i nedvosmislena komunikacija ključna.
„Bez obzira na kontekst, riječ relaksacija jasno poručuje opuštanje i popuštanje. Ako to nije poruka koju su htjeli poslati, ako smo mi u jednako ozbiljnoj situaciji kao prije pet dana, onda je produljenje rada trgovina i otvaranje tržnica trebalo objasniti drugačije. Ako mislimo da je tobogan preopasan za dijete, nećemo ga odvesti u park, posjesti na tobogan i onda vikati s klupice: 'Nemoj, opasno je, nemoj na tobogan, pazi.' Mislim da smo se sad opet našli u situaciji u kojoj Stožer objašnjava što su i kako mislili. Bila bi apsolutna šteta kada bi nam sav zajednički trud u posljednja četiri tjedna sad pao u vodu“, poručila je Lauri Korajlija.
*Izvorna verzija ovog teksta sadržavala je citat pogrešno pripisan Krunoslavu Capaku. Tekst je brzo modificiran i sporni citat je uklonjen. Ispričavamo se čitateljima i Krunoslavu Capaku.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.