CENTRALNA izborna komisija (CIK) je u srijedu, tri dana nakon održavanja općih izbora u Bosni i Hercegovini, objavila kako je obrađeno više od 90 posto glasačkih listića, a da je među njima čak 400 tisuća nevažećih. Od tih 400 tisuća čak 100 tisuća se odnosi na listiće na kojima su se birali članovi Predsjedništva BiH, što ozbiljno dovodi u pitanje regularnost ovih općih izbora u toj zemlji.
Primjerice, prema podacima od srijede, Šefik Džaferović iz SDA, kao kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, dobio je povjerenje 189 tisuća birača ili njih 36 posto, dok je njegov glavni rival SDP-ovac Denis Bećirović dobio glasove 173 tisuće birača ili njih 33 posto.
Tijesna utrka između kandidata SDA i SDP-a
Razlika između Džaferovića i Bećirovića je tijesnih 4 posto, nekih 15-16 tisuća glasova, pa je posve logično zapitati se kako je na taj rezultat utjecalo 100 tisuća nevažećih listića za izbor članova državnog vrha.
Do srijede se pokazalo da je bilo oko 135 tisuća nevažećih glasačkih listića za Zastupnički dom parlamenta BiH, za Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH oko 68 tisuća, za predsjednika Republike Srpske oko 54 tisuće itd.
"Ako na protekle izbore gledamo kroz umjetnički dojam, može se reći da su bili demokratski i fer. Ali iza zavjese događale su se brojne nepravilnosti, od kojih su neke utvrđene, a neke nikad neće ni biti", izjavio je predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom", koja je nadgledala izbore, i bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić u intervjuu za portal Vijesti.ba.
Nije teško glasački listić učiniti nevažećim
Šehić je naveo da uopće nije teško učiniti glasački listić nevažećim ako si član biračkog odbora, u koje su vladajuće stranke na lokalnom nivou masovno instalirale vlastite ljude. Dovoljno je na važeći glasački listić dodati još jedan križić, pa da izgleda kako je glasač, primjerice, glasao za dva kandidata za Predsjedništvo BiH, da bi listić postao nevažeći. A bilo je raznih rošada u biračkim odborima, čak i dan prije izbora.
Prosjek Europske unije je oko 1 do 3 posto nevažećih listića na izborima, dok je u BiH taj postotak veći od 8 posto, također ističe Šehić.
Vladajuće stranke brže broje glasove od CIK-a
Dodatni je problem što CIK-u nitko ne vjeruje jer se ova institucija pokazala posve nevjerodostojnom i neefikasnom u obavljanju svojeg posla, zapravo se trudeći što manje miješati u vlastiti posao, što je dovelo do apsurdnih situacija za normalne države. Tako su u izbornoj noći moćne stranke poput SDA i SNSD-a imale bolje softvere i informiranije ljude na terenu koji su im dojavljivali preliminarne rezultate, pa su oni to novinarima brže objavljivali od CIK-a. Time su i stvarali narativ o vlastitoj pobjedi, ali i demonstrirali da su moćniji od jedne državne institucije.
Predsjednik CIK-a Branko Petrić je, pak, danas na press konferenciji u Sarajevu objavio da ima čak pola milijuna nevažećih glasačkih listića te da je pola od njih neispunjeno. "Pola poništenih listića je prazno, a ne nepravilno popunjeno. Zašto je to tako, ne znamo", rekao je Petrić novinarima.
Prazni listići kao izraz glasačkog nezadovoljstva?
Prazni listići mogu biti izraz glasačkog nezadovoljstva, odnosno signal da glasači nisu nikome od ponuđenih stranaka i kandidata htjeli dati svoj glas, a u prilog takvom tumačenju ide i niska izlaznost od nešto više od 50 posto, što pokazuje da skoro pola registriranih glasača u BiH ne misli da vrijedi izaći na izbore. No ako vjerujemo tim podacima iz CIK-a, i dalje ostaje 250 tisuća nevažećih listića koji su poništeni ne zato što su bili prazni nego iz drugih razloga, koji se mogu tumačiti kao akcije sa svrhom krađe glasova ili manipuliranje voljom građana izašlih na izbore.
U međuvremenu su optužbe za izbornu krađu došle od niza stranaka: SBB-a Fahrudina Radončića, SDP-a, koalicije Savez za pobjedu koja je glavna opozicija Miloradu Dodiku i njegovoj vlasti u Republici Srpskoj, novoosnovane stranke Narod i pravda u Sarajevskom kantonu itd. Iako su neke od ovih stranaka izborni gubitnici, sve one zahvaljujući nizu propusta CIK-a, ali i primjerima malverzacija glasačkim listićima i u postizbornom procesu koje objavljuju bosanskohercegovački mediji, iznose uvjerljive optužbe u vezi s izbornom prevarom.
Razni primjeri postizbornih muljaža
Primjerice, sinoć je prema obavijesti CIK-a trebalo biti održano brojanje glasova, no iz Općinske organizacije Novi Grad u Sarajevu o tome stranke nisu obavijestili. Ipak, u srijedu poslijepodne se pred zgradom općine okupilo oko 30 promatrača iz raznih stranaka koji su došli da bi nadgledali ponovno brojanje glasova, no ulaz im nije bio dopušten. Tako su ispred Općine Novi Grad prisutni promatrači iz SDP-a, Naroda i pravde, SBB-a, Naše stranke, BPS-a, DF-a, Nezavisnog bloka. Znakovito, među njima nije bilo predstavnika SDA koja se suočava s mogućnošću da u Sarajevskom kantonu, iako je najmoćnija pojedinačna stranka, izgubi vlast ako se veći dio opozicije udruži protiv nje. Zato je svaki pojedinačni mandat za kantonalnu skupštinu ključan.
Primjera sumnjivih radnji nema samo u Sarajevu nego diljem BiH, i u Federaciji BiH, i u Republici Srpskoj. Primjera je mnogo pa ćemo navesti nekoliko reprezentativnih.
U Tuzli su na dan glasanja pred glasačkim mjestima viđene vreće pune glasačkih listića za koje se ne zna gdje su završile. Lokalni političar Branislav Milekić iz Dodikovog SNSD-a na biračkom mjestu Kozinci kod Bosanske Gradiške ukrao je čak 339 posto glasova. Milekić je u prvom prebrojavanju imao 79 glasova, a nakon ponovnog prebrojavanja, taj je broj pao na 18 glasova, a SNSD je u prvom prebrojavanju dobio 711 glasova da bi ponovnim prebrojavanjem bilo utvrđeno kako im je pripalo tek 286, što znači da su u prosjeku ukrali 149 posto glasova.
Manipulacije sastavom biračkih odbora
Za portal Klix.ba jedan promatrač iz Goražda je opisao kako se u tom gradu manipuliralo u prebrojavanju glasova: “Sudjelovao sam u ponovljenom brojanju za jedno biračko mjesto. Članovi biračkog odbora nisu znali upisati rezultate. U slučajevima gdje je samo označen kandidat, a ne i stranka, nisu priznavali glas stranci. To je napravilo pomutnju u pokušaju od zapisnika", istaknuo je promatrač koji je želio ostati anoniman.
Problem je predstavljalo zastrašivanje članova odbora i promatrača koji su u posljednjem času odustali od sudjelovanja u izbornom procesu. "To je ostavilo mjesta polupismenim članovima biračkih odbora da upotpune komediju od izbora", naveo je goraždanski promatrač.
U Federaciji BiH izbori su provedeni po djelomice neustavnom izbornom zakonu
Fotografija koju je dobila agencija Patria na uvid, pak, pokazuje da su se u nedjelju na Stojčevcu, poznatom sarajevskom izletištu, otvarale zatvorene vreće s glasačkim listićima, vadio se materijal i to bez ikakvog nadzora nasred livade.
Pored svega toga treba još podsjetiti da su se izbori u Federaciji BiH proveli po izbornom zakonu koji je Ustavni sud djelomice proglasio neustavnim.
Sve u svemu, u bilo kojoj članici Europske unije ovako provedeni izbori i postizborni procesi prebrojavanja glasova kakvima svjedočimo u BiH, značili bi da rezultate tih izbora nitko ne bi prihvatio, ponajmanje građani koji bi najvjerojatnije izašli na ulice i prosvjedovali zbog izborne krađe i prevare. Čak i u BiH ovakve muljaže dosad nisu bile "business as usual" te je većina postratnih izbora provedena mnogo adekvatnije. Ipak, s obzirom na opće stanje u BiH, sve će najvjerojatnije ubrzo biti zaboravljeno te će CIK izbore proglasiti regularnima, a pobjednici će nastaviti naizmjenične dogovore i svađe oko toga kako među osobom raspodijeliti vlast.