NA JAPANSKIM financijskim tržištima događaju se velike promjene, od naglog rasta prinosa na obveznice do američke intervencije za potporu jenu. Ovi procesi izravno utječu na investitore i cijenu zaduživanja u cijelom svijetu, prenosi CNN. Prinosi na japanske obveznice dosegnuli su najviše razine u posljednjih 30 godina. Razlozi su inflacija, odluka japanske središnje banke (BOJ) o podizanju kamatnih stopa i zabrinutost ulagača zbog vladinih planova potrošnje.

Istovremeno, vrijednost jena i dalje je nestabilna nakon povijesne zajedničke intervencije Washingtona i Tokija. Promjene na japanskom tržištu obveznica i valuta odražavaju se na cijelo svjetsko gospodarstvo jer je Japan najveći inozemni vlasnik američkih državnih obveznica i time ključan za kretanje novca na američkom tržištu duga.

Američki ministar financija Scott Bessent ove je godine pokrenuo neuobičajenu kampanju tržišnih intervencija kako bi podržao jen. Analitičari smatraju da Bessent time želi spriječiti Japan da prodaje svoju imovinu u dolarima, poput američkih obveznica, kako bi ojačao vlastitu valutu.

Daljnja prodaja tih obveznica mogla bi dodatno podići kamatne stope u SAD-u, i to u trenutku kada već postoji zabrinutost oko održivosti dugova i stalnog rasta prinosa.

Odnosi američkog i japanskog financijskog tržišta sve su tješnji, a ponovno su u fokusu ovog tjedna, dok se svjetski čelnici okupljaju u New Yorku na Općoj skupštini UN-a. Očekuje se da će se predsjednik Donald Trump i japanska premijerka Sanae Takaichi sastati u utorak.

Tržište obveznica

Ustrajna inflacija, više kamatne stope središnjih banaka i nervoza oko državne potrošnje poskupili su zaduživanje diljem svijeta. Japan je jedna od zemalja koje je najteže pogodio ovaj val prodaje na tržištu obveznica.

Prinosi na desetogodišnje državne obveznice u SAD-u, Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji popeli su se na najviše razine u gotovo 20 godina. U Japanu je prinos nedavno dosegnuo maksimum u zadnjih 30 godina.

Rast prinosa signalizira da svjetska gospodarstva ulaze u razdoblje viših kamatnih stopa. Time završava era iznimno niskih stopa koja je obilježila globalnu ekonomiju nakon financijske krize 2008. godine.

Japanska središnja banka počela je dizati kamatne stope 2024., što je velika promjena nakon desetljeća politike niskih stopa kojom se pokušavala suzbiti deflacija. BOJ je podigao stope i prošli tjedan kako bi obuzdao inflaciju, što je drugo takvo povećanje ove godine.

Prinosi na obveznice rastu kada njihova cijena pada. Cijene obveznica u Japanu pale su, a prinosi skočili jer se investitori prilagođavaju trajnoj inflaciji i odlukama središnje banke. Tržišta istovremeno pokušavaju procijeniti i proračunske planove premijerke Takaichi.

Ulagači su oprezni zbog njezinih najava o smanjenju poreza i većoj državnoj potrošnji. To bi povećalo potrebu za zaduživanjem u trenutku kada Japan već ima ogroman javni dug, pa investitori traže veću naknadu, odnosno više prinose, kako bi držali japanski dug.

Rast prinosa u Japanu važan je za globalna tržišta jer može potaknuti rast prinosa i drugdje, uključujući SAD. To također pokazuje kako se zabrinutost oko državne potrošnje izravno pretvara u veće troškove zaduživanja. Uz to, viši prinosi u Japanu mogu tamošnje obveznice učiniti privlačnijima, zbog čega bi ulagači mogli povući novac s drugih tržišta.

Jen

Tržišta valuta također su pod posebnim nadzorom uoči očekivanog sastanka Trumpa i Takaichi. Američko ministarstvo financija interveniralo je krajem srpnja kako bi ojačalo jen, nakon što je japanska valuta pala na najnižu razinu u odnosu na dolar u posljednjih 40 godina.

Bio je to povijesni zajednički potez s Japanom. Jen se od tada nije vratio na tu razinu, ali je posljednjih tjedana ponovno počeo slabjeti.

Analitičari smatraju da je cilj intervencije bio spriječiti Japan da rasprodaje imovinu, uključujući američke državne obveznice, kako bi podupro vlastitu valutu. Podaci Ministarstva financija pokazali su da je Japan smanjio svoje zalihe američkih obveznica u svibnju, lipnju i srpnju.

Ako Japan krene u masovnu prodaju tih obveznica, to može srušiti njihovu cijenu i podići kamatne stope u SAD-u. Zbog toga se kretanje jena pozorno prati, a ministar Bessent aktivno se angažirao oko upravljanja utjecajem japanskog valutnog tržišta na američko.

"Postoji niz faktora koji bi mogli izazvati veliku nestabilnost i stvoriti pritisak na američko tržište obveznica", rekao je Adam Turnquist, glavni tehnički strateg u tvrtki LPL Financial. "Mislim da zato vidimo sve više komentara iz Ministarstva financija o tome kako bi japanska središnja banka trebala voditi svoju monetarnu politiku."

Trgovci također paze na to koliko će jen ojačati. Ako postane prejak dok BOJ diže kamate, moglo bi doći do pucanja takozvanog "carry tradea". To je strategija u kojoj ulagači posuđuju jeftine jene kako bi ih uložili u imovinu s višim prinosima.

Ako jen naglo ojača, posuđivanje u toj valuti postaje skuplje. Ulagači bi tada mogli biti prisiljeni prodavati drugu imovinu, poput dionica i američkih obveznica, kako bi zatvorili svoje pozicije. SAD želi izbjeći preveliko slabljenje jena kako Japan ne bi morao rasprodavati imovinu, ali isto tako ne želi da jen ojača prebrzo i odvuče ulagače s američkog tržišta.

To je vrlo osjetljiva ravnoteža koja pokazuje koliko američko tržište ovisi o događanjima u Japanu. Svaki nagli pomak može se preliti na ostatak svijeta i pogoditi američke investitore. "Stabilnost je ključna", zaključio je Turnquist.