Kako su uspjeli: Malta - primjer da i vrlo male zemlje mogu biti uspješne

Foto: 123rf/Index

MALTA, mala otočna država u Sredozemnom moru s tek nešto više od 400 tisuća stanovnika, u svega se nekoliko desetljeća transformirala u jednu od najprosperitetnijih ekonomija Europe.

Do sredine šezdesetih godina bila je pod britanskom vlašću i glavnina ekonomija bazirala joj se na pružanju usluga britanskoj vojsci koja je tamo bila smještena. Nakon odlaska Britanaca, nova neovisna država morala je izgraditi ekonomiju praktički od nule.

U početku se razvoj ekonomije temeljio na radno intenzivnim sektorima - turizmu i industriji. Fleksibilna i u to doba jeftina radna snaga privukla je brojne investitore.

Rast BDP-a


source: tradingeconomics.com

No dva desetljeća kasnije, tijekom osamdesetih godina, kada je došlo do rasta cijene rada, Malta se okreće sektorima s visokom dodanom vrijednošću kao što su proizvodnja elektronike i inženjerstvo, što je bio temelj za kasniji razvoj ekonomije temeljene na znanju.

Najvažniji sektori malteške ekonomije danas su financijske usluge, zdravstvene usluge, turizam, edukacija, pomorske usluge i kreativna industrija. Članstvo u Europskoj uniji i eurozoni ojačalo je sektor usluga te je izvoz usluga u zemlje EU-a danas glavni pokretač ekonomskog rasta Malte.

Malteška ekonomija sastoji se uglavnom od vrlo malih tvrtki - 95 posto tvrtki ima do deset zaposlenih, a postoji svega nekoliko velikih kompanija poput proizvođača čipova ST Microelectronics ili proizvođača igračaka Playmobil.

Niska stopa nezaposlenosti


source: tradingeconomics.com

Važnost tradicionalnih sektora poput poljoprivrede ili proizvodnje posljednjih godina se smanjuje, a na njihovo mjesto dolaze ICT, razvoj igara, farmaceutska industrija ili financijske usluge koje sada čine oko 15 posto BDP-a. No najsnažniji stup malteške ekonomije i dalje ostaje turizam koji čini čak 25 posto BDP-a.

Malta trenutno kao prioritet za daljnji razvoj ekonomije vidi edukaciju i zdravstvo. Oko 70 tisuća stranih studenata svake godine u toj zemlji pohađa tečajeve engleskog jezika. Mnogi strani investitori na Malti ulažu u obrazovne ustanove, a otvorena je i privatna bolnica te privatni medicinski fakultet koji računa na studente iz cijelog svijeta.

Nezaposlenost je vrlo niska, ispod pet posto. Radna snaga broji nešto više od 200 tisuća ljudi, a posljednjih godina suočavaju se s manjkom radnika pa raznim mjerama, poput povoljnog poreznog tretmana, pokušavaju privući strane radnike.

Umjereni javni dug


source: tradingeconomics.com

Imaju vrlo snažan rast gospodarstva, BDP im je 2015. porastao preko 7 posto, a rast na razini od otprilike 5 posto nastavio se i sljedećih godina. Malta ima BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći od 42 tisuće dolara. Za usporedbu, hrvatski BDP iznosi 24 tisuće dolara.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.