Kina ubrzano razvija vojnu umjetnu inteligenciju, no stvarni razmjeri tog napretka ostaju nejasni unatoč javnim prikazima autonomnih dronova, pomorskog oružja i "robotskih pasa", rekli su stručnjaci. Kina sustavno integrira umjetnu inteligenciju u sve grane svoje vojske kako bi iz temelja promijenila način na koji komunicira, ometa neprijatelja i bori se.
Prema lokalnim medijima, zemlja razvija strategiju "AI Plus" za implementaciju novih tehnologija u sustave za elektroničko ratovanje kako bi zbunila protivničke ometače. Cilj je, među ostalim, predvidjeti kako ometati dronove na udaljenosti do 5000 kilometara bez upotrebe satelita, što bi bilo ključno u slučaju solarnih oluja ili elektroničkih napada. Kina se smatra glavnim konkurentom Sjedinjenim Državama u utrci za vojnu primjenu umjetne inteligencije, piše Euronews.
Inteligentno ratovanje kao strateški cilj
Peking je još 2017. objavio razvojni plan za umjetnu inteligenciju nove generacije, s ciljem da do 2030. dosegne "vodeću svjetsku razinu u teoriji, tehnologiji i primjeni". Dvije godine kasnije uslijedila je i vojna strategija u kojoj se navodi da se "ratovanje razvija prema informatiziranom, a inteligentno ratovanje je na pomolu".
U govoru predsjednika Xi Jinpinga iz 2022. godine, Narodnooslobodilačka vojska (PLA) pozvana je da "dobro shvati karakteristike informatiziranog i inteligentnog ratovanja" kako bi izgradila "bespilotne, inteligentne borbene sposobnosti".
Frank O’Donnell, viši savjetnik u Azijsko-pacifičkoj mreži za vodstvo (APLN), objašnjava da PLA koristi izraz "inteligentno ratovanje" kako bi opisala sustavni napor integracije umjetne inteligencije, robotike i bespilotnih sustava u svoje platforme i procese donošenja odluka.
"Sam Xi Jinping vjeruje da je upravo umjetna inteligencija ključ za status globalne sile u 21. stoljeću", rekao je O’Donnell. Prema izvješću američkog think-tanka Foundation for Defense of Democracies (FDD), članci u vojnom glasilu PLA Daily opisuju kinesku težnju za stvaranjem modela suradnje čovjeka i umjetne inteligencije.
Zapovjednik odlučuje, umjetna inteligencija izvršava
U takvom modelu, vojni zapovjednik postavlja cilj, a umjetna inteligencija ga izvršava. Sustav bi, kako se navodi, "djelovao kao digitalni stožerni časnici" koji u stvarnom vremenu dodjeljuju zadatke i koordiniraju akcije. O’Donnell smatra da krajnji cilj Kine vjerojatno nisu potpuno autonomna oružja, budući da je vlada u više navrata naglašavala potrebu za ljudskom kontrolom.
O stvarnom napretku Kine u integraciji umjetne inteligencije u vojne operacije postoji vrlo malo pouzdanih javnih informacija, kaže O’Donnell. Kina je prikazala autonomne dronove sposobne za međusobnu koordinaciju pri donošenju odluka o napadu i preopterećenju neprijateljskih senzora.
Najnoviji dronovi viđeni su na prošlogodišnjoj vojnoj paradi, no stručnjaci su oprezni. Sam Bresnick, istraživač sa Sveučilišta Georgetown, ističe da su spikeri državne televizije tvrdili da su dronovi opremljeni umjetnom inteligencijom, ali ostaje nejasno o kojim se točno sposobnostima radi.
Što otkrivaju javne demonstracije?
"Znači li to da samostalno odabiru mete? Ili da donose odluku o napadu na ljude, ili je pak riječ o sposobnosti da se autonomno kreću do zadanih točaka?" pita se Bresnick. O’Donnell dodaje da prikazivanje rojeva dronova demonstrira kinesku sposobnost masovne proizvodnje.
"Takvi rojevi dronova dobar su način za impresivnu demonstraciju sposobnosti, ali uz prilično nizak rizik od neuspjeha", nastavio je. Čini se da se umjetna inteligencija širi i na mornaricu, gdje je PLA 2025. godine demonstrirala sustav koji je poboljšao nevidljivost fregate s navođenim projektilima.
Prikazani su i "robotski psi", no Bresnick sumnja u njihovu stvarnu primjenjivost. "Ne pridajem veliku važnost tim snimkama jer je riječ o potpuno kontroliranim okruženjima. Ne znamo upravljaju li robotom ljudi koji se ne vide u kadru", rekao je.
Nedostatak iskustva
Stručnjaci se slažu da PLA vjerojatno radi na brojnim drugim tehnologijama umjetne inteligencije koje nisu javno poznate. "To bi uključivalo razvoj sustava za donošenje odluka, senzorskih i komunikacijskih sustava te integraciju umjetne inteligencije u sve to, s ciljem da cjelokupna vojska može djelovati brže kako bi nadjačala i zbunila neprijatelja.
Teško je procijeniti koliko je Kina u tome napredovala", objasnio je O’Donnell. Obavijesti o nabavi pokazuju da je PLA zainteresirana za korištenje velikih jezičnih modela (LLM) za automatizaciju pozadinskih operacija i podršku odlučivanju, a postoje i naznake da će integrirati javne modele poput DeepSeeka.
Ipak, Kina se suočava s dva ključna nedostatka. Prvi je što njezina oružja nisu testirana u stvarnom sukobu. "Kineska vojska nije ratovala od 1979. godine. Prema svjetskim vojnim mjerilima, vrlo je neiskusna", rekao je Bresnick, dodajući da se PLA oslanja na borbene simulacije i obuku uz pomoć proširene (AR) i virtualne (VR) stvarnosti.
Drugi nedostatak je infrastruktura, ponajprije nedostatak naprednih poluvodičkih čipova. Iako kineske tvrtke poput Huaweija i Baidua razvijaju vlastite čipove, O'Donnell kaže da i dalje postoji "tehnički zaostatak" u usporedbi sa SAD-om, domom vodećeg proizvođača Nvidije.