"JASNO ću i nedvosmisleno tražiti istupanje iz projekta Družbe Adria, a još će se itekako raspravljati o tome tko je uopće kriv za dovođenje Družbe Adria u Hrvatsku", riječi su Jadranke Kosor koje je izgovorila prije samo šest godina na konferenciji za novinare u središtu HDZ-a kada je bila kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske, a protivljenje tom projektu uz veliku podršku Crkve bio je jedan od predizbornih aduta te i danas vladajuće stranke.
> Franjevci ustali protiv aktualizacije projekta Družba Adria
> Jadranka Kosor ulazi u sukob s Vladom?
Kosor, danas ne kao predsjednica, ali kao premijerka, pred ruskim premijerom Vladimirom Putinom progutala je sva obećanja upućena hrvatskom narodu te ruskim prijateljima obećala puno ispunjenje projekta Družba Adria.
Tajni pregovori
"Mislim da smo se oko toga dogovorili, budući da iz resornog ministarstva dolaze informacije da su uklonjene sve prepreke koje su bile prošlih godina u ekološkom smislu", stoji na službenim stranicama Vlade nakon sastanka Kosor-Putin i naglašava da se nastavljaju intenzivni razgovori oko Družbe Adria. Kosor je također s Putinom "vrlo pozitivno i vrlo načelno razgovarala o toj mogućnosti, odnosno o tome što konačni dogovor kojoj državi pruža, o interesu sviju nas".
No za potrebe kampanje Kosor je tvrdila da taj "opasan projekt" nudi veliki promet, malu zaradu i ogroman rizik te da bi se dovođenjem ruske nafte u Jadran godišnje u more ispustilo oko pet milijuna tona balastnih voda, a da su u takvim vodama pronađeni uzročnici mnogih bolesti, pa čak i kolere. Kosor se tada poigrala s brojkama kazavši da godišnja zarada koju bi Hrvatska mogla očekivati od projekta iznosi najviše 30 milijuna dolara, a izravna šteta od havarije samo jednog tankera iznosila bi 30 milijardi dolara, dok je neizravnu štetu nemoguće i procijeniti.
Unatoč negativnom mišljenju, Janaf krenuo u realizaciju
Prema do sada objavljenim podacima, naftovod Družba Adria dugačak je 3200 kilometara i proteže se od Samare u Rusiji, preko Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Hrvatske do terminala Omišalj na otoku Krku. Predviđene su količine od 5 milijuna tona prevezene nafte godišnje u prvoj fazi, 10 milijuna tona godišnje u drugoj fazi i 15 milijuna tona godišnje u trećoj fazi.
Valjda podsjetiti da je Ministarstvo zaštite okoliša odbacilo Studiju utjecaja projekta na okoliš još prije pet godina, na što se Janaf žalio Upravnom sudu. O detaljima pregovora koje vodi Kosor zajedno s ministrom gospodarstva Đurom Popijačom za sada nema informacija, no poznato je kako se protiv tog projekta već godinama bore ekološke udruge, a i službeni stav Crkve je bio protiv suradnje s Rusima na Družbi Adria.
Unatoč do jučer službenom stavu kako Hrvatske odustaje od Družbe Adria te činjenici da službeni Zagreb nikada nije pokazivao prevelik interes, Janaf, koji je u većinskom vlasništvu države, već je prošle godine krenuo u prvu fazu realizacije tog projekta. Tako je prošle godine najavljeno iz Janafa da će kapacitet prijenosa od Siska do Omišlja iznositi pet milijuna tona godišnje, što je ujedno bila prva faza Družbe Adria, čime bi se i riječka rafinerija mogla opskrbljivati ruskom naftom s kopna.
.