DESET godina nakon pada režima Moamera Gadafija međunarodna zajednica sastaje se u Parizu kako bi pokušala pomoći Libiji da ponovo bude stabilna, a prvi korak bilo bi organiziranje izbora predviđenih za 24. prosinca.
Uz domaćina konferencije, koja počinje u 15.00 sati po srednjoeuropskom vremenu, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona sudjelovat će tridesetak čelnika, pa tako i onih zemalja suorganizatora: Njemačke Angela Merkel, Italije Mario Draghi i Libije Mohamed al-Manfi, predsjednik predsjedničkog vijeća i Abdelhamid Dbeibah, premijer. UN-ov glavni tajnik Antonio Guterres sudjelovat će putem videoveze.
Nastavak političke tranzicije
Bit će nazočni i čelnici većine zemalja posrednica u libijskoj krizi i njezinu rješavanju, među kojima američka potpredsjednica Kamala Harris, egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sissi i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Pozvane su i zemlje koje graniče s Libijom. Njih će zastupati nigerijski predsjednik Mohamed Bazoum i predsjednik čadskog Prijelaznog vojnog vijeća Mahamat Idriss Deby Itno.
"Cilj ove konferencije je pružiti međunarodnu potporu nastavku političke tranzicije i održavanju izbora po predviđenom vremenskom planu", navodi Elizejska palača.
Izborni proces
Predsjednički izbori predviđeni 24. prosinca i parlamentarni koji se trebaju održati mjesec dana poslije, i dalje su veoma neizvjesni zbog ponovnog porasta napetosti između dvaju suparničkih tabora.
Zadaća je "učiniti izborni proces neosporivim i nepovratnim" te učiniti sve kako bi se izborni rezultati na kraju "poštovali", ističe Elizejska palača.
"Bez tih izbora neće biti operativne vlade u Libiji iduće godine", upozorio je visoki američki dužnosnik, zaprijetivši, kao i Pariz, sankcijama onima koji žele "omesti" proces.
Ovi izbori, zahvaljujući napornom političkom procesu pod pokroviteljstvom UN-a, trebali bi okrenuti stranicu desetljetnog kaosa koji je zavladao nakon pada režima Moamera Gadafija 2011. i dokinuti podjele i bratoubilačke ratove između dviju suparničkih strana, jedne na zapadu i druge na istoku zemlje.
Wagnerova skupina
Izgledi za uspjeh pariške konferencije veoma su neizvjesni, misle stručnjaci, nakon konferencija Berlin 1 i Berlin 2.
Emmanuelu Macronu, koji je 2017. i 2018. organizirao dvije konferencije o Libiji, predbacuju da je odviše sklon čelniku libijskog istoka, maršalu Halifi Haftaru, kojeg podupiru i Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati, na štetu zapadnog tabora, premda se Pariz trudi biti neutralan.
Više tisuća ruskih plaćenika - članova privatne Wagnerove skupine - Sirijaca sklonih Turskoj te boraca iz Čada i Sudana, još su prisutni u Libiji, navodi Elizejska palača.