NOVI model izračunavanja osnovice za određivanje iznosa osobne invalidnine hrvatskih branitelja, tj. njezino povećanje, te osnivanje ustanove za trajni smještaj braniteljsko-stradalničke populacije predviđa Ministarstvo hrvatskih branitelja kroz izmjene i dopune zakona.
Oko izmjena i dopuna Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji u tijeku je savjetovanje o obrascu prethodne procjene, a iz Ministarstva ističu da su one u skladu s aktualnim potrebama braniteljsko-stradalničke populacije i realnim mogućnostima državnog proračuna. Nakon usuglašavanja teksta prijedlog izmjena i dopuna Zakona bit će upućen u javnu raspravu.
Novi model izračuna osnovice za određivanje iznosa osobne invalidnine
Iznos osnovnih prava iz Zakona koja se ostvaruju po osnovi oštećenja organizma iz Domovinskog rata i gubitka člana obitelji nužno je prilagoditi, objašnjavaju iz Ministarstva, s obzirom na ekonomsko stanje u državi.
Osnovica za određivanje iznosa i uvjeta za ostvarivanje većine prava hrvatskih branitelja prema važećem zakonu ovisi o proračunskoj osnovici utvrđenoj u Hrvatskoj, koja se za svaku godinu određuje Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, a od uvođenja prije više od 20 godina pa sve do danas nije se mijenjala i iznosi 441.44 eura.
S druge strane, napominju iz Ministarstva, iznos prosječne neto plaće i troškovi života su neprestano rasli, a za više od 40 posto hrvatskih vojnih invalida iz Domovinskog rata osobna invalidnina mjesečno iznosi 15.23 eura.
Osnovicu bi odlukom određivala vlada kako se u budućnosti ne bi ponovno iz istog razloga mijenjao zakon. Vlada bi mogla odlučiti o tome ako postoje ekonomska opravdanost i financijske mogućnosti države, objašnjavaju iz Ministarstva uz napomenu da sličan model postoji i u nekim drugim propisima, primjerice Zakonu o socijalnoj skrbi.
Usklađivanje odredbi iz mirovinskog osiguranja
Izmjenama se planira i usklađivanje odredbi iz mirovinskog osiguranja, kao što su primanje najniže mirovine i za vrijeme zaposlenja do polovice radnog vremena te rad uz obiteljsku mirovinu.
Radi se o usklađivanju s općim propisima kojima se omogućuje da hrvatski branitelji primaju puni iznos najniže mirovine određene Zakonom o hrvatskim braniteljima ako im je on povoljniji od njihove starosne mirovine i budu zaposleni do polovice radnog vremena, čime se želi potaknuti njihova radna aktivnost.
Mirovine hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji ostvarene prema posebnim propisima smanjene su u dva navrata po 10 posto, 2010. i 2014. godine. Umanjenje iz 2014. godine u međuvremenu je prestalo vrijediti (2017. godine), a s početkom iduće godine ukinut će se i umanjenje iz 2010. godine. Najprije će od 1. srpnja mirovine braniteljima biti povećane za 5 posto, a za dodatnih 5 posto od 1. siječnja 2024.
Tim odlukama vlade, kao i izmjenama Zakona, naglašava Ministarstvo, ispravljaju se određene višegodišnje nepravde prema braniteljsko-stradalničkoj populaciji i prilagođavaju zakonske odredbe aktualnoj situaciji.
Osnivanje ustanove za trajni smještaj braniteljsko-stradalničke populacije
Budući da je više od 50 posto hrvatskih branitelja starije od 60 godina, očekuje se kontinuirani porast onih kojima će biti potrebna institucionalna pomoć u obliku smještaja trajnije naravi, bilo zbog socioekonomskog stanja ili potrebe pomoći oko obavljanja svakodnevnih aktivnosti, objašnjavaju iz Ministarstva razloge nužnosti reguliranja osnivanja ustanove za trajni smještaj braniteljsko-stradalničke populacije iz Domovinskog rata.
Troškovi investicije i financijski učinci procijenit će se nakon detaljne analize, kada će se odrediti opseg prava na smještaj, korisnici i lokacije za tu namjenu, a pritom će se voditi računa da se koriste i prenamijene postojeći objekti u vlasništvu države.
Među najvećim su izazovima s kojima se Ministarstvo susreće u radu, naglašavaju, starenje braniteljske populacije, porast njihovih zdravstvenih problema i smrtnosti te samačka domaćinstva u kojima nema tko brinuti o braniteljima.
Podsjećaju da su stoga pokrenuli projekte usmjerene na očuvanje i poboljšanje zdravstvenog stanja te kvalitete življenja korisnika koji se realiziraju kroz dnevne ili trotjedne programe, poput pilot-projekta Dom hrvatskih veterana u Lipiku te projekta uspostave veteranskih centara koji su otvoreni u Šibeniku i Sinju, a uskoro u Petrinji i Daruvaru.