OKO 85 tisuća ljudi potražilo je utočište u Armeniji nakon što je Azerbajdžan zauzeo spornu regiju Nagorno-Karabah na južnom Kavkazu. Vladina glasnogovornica Nazeli Baghdasarjan rekla je u glavnom gradu Armenije Erevanu da se radi o ljudima koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove.
Nepriznata republika prestaje postojati
Prema službenim, ali neprovjerenim informacijama, u Nagorno-Karabahu je prije živjelo 120 tisuća karabaških Armenaca. Azerbajdžan, kojim vlada autoritarni režim, u vojnoj je ofenzivi prošlog tjedna preuzeo potpunu kontrolu nad regijom koja je osporavana desetljećima.
Nepriznata Republika Artsakh, koja je upravljala Nagorno-Karabahom, nakon toga je kapitulirala i ovaj tjedan također objavila da prestaje postojati od 1. siječnja iduće godine. Azerbajdžanska vlada i Rusija, koja se smatra silom zaštitnicom Armenije, izjavile su da nema razloga za bijeg ljudi. Međutim karabaški Armenci strahuju od progona i nasilja s azerbajdžanske strane.
Armenski premijer: To je etničko čišćenje
Postoji dodatna, vjerska dimenzija sukoba jer su Armenci pravoslavni kršćani, a Azeri muslimani. Na sastanku vlade sinoć u Erevanu, armenski premijer Nikol Pašinjan optužio je susjednu zemlju za etničko čišćenje.
Analiza situacije pokazuje da u nadolazećim danima više neće biti Armenaca u Nagorno-Karabahu, rekao je Pašinjan. Prema izvorima iz armenske vlade, humanitarni centar za izbjeglice postavljen je u blizini Nagorno-Karabaha.