TEMA jučerašnje emisije Otvoreno bilo je područje IT industrije računalnih igara.
U emisiji su gostovali Alan Sumina iz Nanobita, Tomislav Car iz Infinuma, Matija Žulj iz Agrivija, Damir Sabol iz Photomatha, ali i Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik ureda predsjednika vlade.
Ono što je gledateljima zapelo za oko bili su komentari predstojnika vlade, ali i izrazi lica poduzetnika koji su gostovali u emisiji dok je on govorio.
Sumina i Car ispričali kako su počeli
Sumina je rekao kako je sve krenulo s fitness aplikacijom za američko tržište s kojom su zaradili prvi milijun.
“Krenuli smo 2008. godine i htjeli smo biti samostalni, neovisni i raditi ono što volimo. Nismo mislili da ćemo postići ovakav uspjeh”, rekao je. Car je ispričao kako je krenuo u posao sa softverskim idejama.
“Prijatelj, danas poslovni partner, i ja upisali smo prvu godinu fakulteta. Bili smo klinci koji su voljeli programirati i onda smo vidjeli da je to fora i da bi mogli napraviti biznis od toga”, ispričao je.
Sabol i Žulj opisali svoje početke u poduzetništvu
Sabol je 1997. pokrenuo Iskon.
“Ja sam prethodnik i drago mi je da je tako”, rekao je. Istaknuo je da su uspjeli izgraditi uspješnu tvrtku, ali i naglasio da je bilo situacija kada su jedva preživjeli. Dodao je i da mu nije žao što su tvrtku prodali jer se već bio malo zasitio.
Žulj je krenuo s poljoprivrednom aplikacijom koja pomaže poljoprivrednicima da donose pametne odluke koje su im bitne za bolji profit. Istaknuo je da imaju 40-ak zaposlenih te nekoliko desetaka tisuća korisnika u više zemalja svijeta.
“Radimo "impact" na više od milijun ljudi indirektno, a vizija nam je doći do milijardu”, rekao je u Otvorenom.
Frka-Petešić: Neke firme trebaju pomoć, neke ne
Voditelj je potom postavio pitanje poduzetnicima jesu li ikada tražili pomoć od države.
Osnivač Iskona je rekao kako je, ali kako sve to treba promijeniti jer je birokratski komplicirano.
“Treba olakšati korištenje sredstava, birokratski je vrlo zahtjevno”, rekao je osnivač Iskona. Car je potom rekao kako oni nisu koristili sredstva jer su radili softverska rješenja i jer je bilo komplicirano, a s njim se složio i Sumina rekavši kako je procedura dosta komplicirana. Potom je govorio Frka-Petešić.
“Nisu sve firme u istoj situaciji, neke trebaju pomoć, neke ne. Naravno da je procedura komplicirana, posebno kada se radi o EU sredstvima”, rekao je i poručio kako država pokušava pojednostaviti neke procedure.
Frka-Petešić govorio o četvrtoj industrijskoj revoluciji
Dodao je potom kako je važno da imamo ovakve tvrtke u Hrvatskoj i da je država spremna pomoći ako treba.
“Četvrta industrijska revolucija pokazuje da je znanje, u ovom slučaju softver, vrijednost budućnosti. To nisu sirovine, nego pamet”, rekao je i dodao kako se u budućnosti trebamo razvijati u smjeru STEM-a.
“Kina je prije 60 godina imala BDP današnje Hrvatske. U 60 godina ga je povećala 250 puta”, rekao je i govorio dalje o rezultatima PISA testova iz matematike u Kini te dodao kako su najuspješnije zemlje svijeta najuspješnije i u PISA testovima te da to i mi trebamo napraviti i napredovati u matematici, ulagati u znanje.
“Podigli smo ulaganje u znanost, ali nas koštaju zadnjih 13 godina pada ulaganja”, rekao je i dodao kako je to ono što Hrvatskoj treba.
"Godine 2002. bili smo na 1 posto BDP-a ulaganja u razvoj i istraživanje, do 2015. smo pali na 0,8%. Sad smo podigli na 1%, a tih 13 godina pada nas koštaju i danas. Cilj nam je do kraja 2020. dostići 1,4%, a do 2024. 2,5% BDP-a. Moramo sustići zemlje EU u istraživanju i razvoju jer je to ono što Hrvatskoj treba", rekao je Frka-Petešić u Otvorenom.
“Trebamo više ovakvih tvrtki i to je uloga države - stvaranje uvjeta i davanje potpore”, rekao je i dodao kako je zadnjih godina država ulagala u male i srednje poduzetnike.
Frka-Petešić povezivao matematiku i poduzetništvo, davao primjere o juhi i softveru
Voditelj je potom pitao Frka-Petešića o njegovoj vezi s matematikom pa je odgovorio kako je on htio studirati matematiku. Frka-Petešić potom govori o vezi matematike, poduzetništva i računanju dok se poduzetnici suzdržavaju da ne prasnu u smijeh.
"Ja sam zapravo…to je jedna moja neprežaljena ljubav. Tko zna što će biti u mirovini. Da, prije rata sam sanjao o istraživanju matematike. Jednostavno mislim da je to korisno u životu. Općenito mi se čini da u obrazovanju moramo podizati algoritamsko razmišljanje, a ne rješavanje zadataka koje samo rješavate kvačicom. Važno je razumjeti da je matematika horizontalna disciplina koju učite jer vam daje metodu svih metoda i preciznost u rješavanju svih zadaća u bilo kojoj djelatnosti s nultom greškom”, pričao je Frka-Petešić u Otvorenom dok su se poduzetnici suzdržavali da ne prasnu u smijeh.
Posebno su se suzdržavali dok je Frka-Petešić govorio kako se neće osjetiti ako loše izračunate formulu za juhu za 0,1 promil, ali ako izračunate loše jedan promil razvoj hard-diska, on se neće ni pokrenuti.