IZVANREDNI sastanak Europskog vijeća, na kojemu čelnici država i vlada zemalja Europske unije razmatraju novi višegodišnji proračun, trajao je do kasnih noćnih sati, a nastavlja se i danas.
Temelj rasprave bio je prijedlog predsjednika Vijeća Charlesa Michela, no velike su razlike u stajalištima o tome koliko bi države trebale izdvajati u sedmogodišnjem razdoblju i kako taj novac raspodijeliti.
Najveći dio samita odvija se kroz bilateralne sastanke Michela s čelnicima država članica
Nakon bilateralnih razgovora Michela s čelnicima država i vlada najavljen je novi prijedlog koji bi trebao biti objavljen u 10 sati.
Nizozemska se protivi novom proračunu
Skupina neto uplatitelja u proračun, koju uz Nizozemsku čine i Švedska, Austrija i Danska, nastupa zajedno i već imaju naziv "skupina štedljivih", ali ih zovu i "skupina škrtaca". Oni traže manji proračun.
Mark Rutte, premijer Nizozemske, jedne od četiriju zemalja koje se najviše protive povećanju proračuna i traže da se ograniči na samo jedan posto bruto nacionalnog dohotka, rekao je da Michelov prijedlog "doista nije dobar".
"Postoje granice do kojih je Nizozemska spremna platiti. Na kraju krajeva, mi u Nizozemskoj smo vrlo škrti", rekao je jučer Rutte koji je na samit došao s jabukom i biografijom Frederica Chopina kako bi imao što čitati.
Odlazak Velike Britanije ostavlja rupu u europskom proračunu od oko 75 milijardi eura u sedmogodišnjem proračunskom razdoblju. Uz to, pojavili su se novi prioriteti za financiranja poput većeg ulaganja u istraživanje i razvoj, digitalizaciju, obranu, migracije itd.
"Ovo su najteži pregovori o europskom proračunu u povijesti. Najteži ne samo zbog rupe u financiranju koju za sobom ostavlja Brexit nego i zbog novih prioriteta, poput zelene i digitalne tranzicije, zbog čega neki žele izgraditi potpuno novu strukturu proračuna EU-a", rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki.
Komisija je stoga s jedne strane predložila povećanje nacionalnih doprinosa u europski proračun, a s druge velike rezove u dvije tradicionalne politike, koheziji i poljoprivredi.
Prosvjed poljoprivrednika
U sadašnjem Višegodišnjem proračunskom okviru za razdoblje 2014. do 2020. za poljoprivredu su namijenjene 383 milijarde eura. Za novo proračunsko razdoblje od 2021. do 2027. Komisija je predložila dosta manje, 324 milijarde manje, dok je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel to povećao na 329 milijardi eura, ali je i dalje to veliki rez.
Stoga, udruge poljoprivrednika u EU sva smanjenja izdvajanja za poljoprivredu smatraju potpuno neprihvatljivim. Zato su jučer poljoprivrednici iz baltičkih zemalja, Belgije i drugih zemalja, među kojima je bilo i hrvatskih, prosvjedovali u Bruxellesu.
Luksemburški premijer: Ne može se s manje sredstava napraviti više
Luksemburški premijer Xavier Bettel jučer je kritizirao zemlje članice koje se protive većem izdvajanju u europski proračun, ističući da se s manje sredstava ne može napraviti više.
"Neki čelnici dođu ovamo, izvade kalkulator i pitaju koliko to košta", rekao je Bettel po dolasku na izvanredni sastanak na vrhu, na kojem će čelnici zemalja članica pokušati dogovoriti proračun EU-a za sljedećih sedam godina.
Bettel kritizira to što se ne spominju koristi koje građani imaju od EU-a, navodeći kao primjer da su luksemburški građani više uštedjeli na ukidanju naknada za roaming u mobilnoj telefoniji nego što plaćaju u europski proračun.
Bettel je kritizirao prijedlog proračuna koji je napravio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
"Prijedlog koji je na stolu kaže da će se učiniti više s manje osoba, s manje novca. Ne znam je li Michel možda brat blizanac Davida Copperfielda, ne znam kako to može funkcionirati", rekao je Bettel.